U OŠ “Mustafa Busuladžić” u nastavnoj 2017/2018. godini upisano je 535 učenika raspoređenih u 21 odjeljenje. Škola ima 48 uposlenika i 22 vannastavne sekcije, karate-klub, kao i klubove za izučavanje engleskog, turskog i njemačkog jezika. Škola odnedavno radi u dvije smjene, a prije godinu ukinuta je treća smjena zbog izgradnje novog školskog objekta

Piše: Edib KADIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ            

Osnovno obrazovanje u sarajevsko prigradsko naselje Dobroševići dolazi dvadesetih godina prošlog stoljeća. Započeto je u kući porodice Kruščac, u kojoj je živio poznati doktor koji je ustupio nekoliko soba porodične kuće u kojima će se narednih desetljeća odvijati osnovno obrazovanje. Tako je bilo sve do 1957. godine, kada se osniva škola u Dobroševićima koja nosi naziv “Nikola Tesla”. Iduće četiri godine škola će biti četverogodišnja, da bi 1961. godine škola promijenila naziv u “Gavrilo Princip” i prerasla u osmogodišnju. Ovakav status škola zadržava sve do 1996. godine, kada je škola pripojena OŠ “Behaudin Selmanović”, te tako ostaje sve do 2006. godine. Nakon uvođenja devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, škola postaje samostalna i dobija naziv OŠ “Dobroševići”. Pod tim nazivom ostaje idućih 11 godina.

STANOVNICI DOBROŠEVIĆA ZNAJU ZAŠTO JE TRAŽENO NOVO IME ŠKOLE

“S obzirom na to da 12 osnovnih škola u općini Novi Grad nosi nazive po istaknutim piscima i intelektualcima, odlučili smo promijeniti ime ove škole u OŠ ‘Mustafa Busuladžić’. Pošto je Skupština Kantona Sarajevo 26. oktobra 2016. godine donijela odluku o preimenovanju OŠ ‘Dobroševići’ u OŠ ‘Mustafa Busuladžić’, naš je zadatak bio da sve pravne akte završimo do 1. septembra 2017. godine. Mogu pohvaliti naš kolektiv, sve smo, uz Božiju pomoć, stigli završiti na vrijeme”, naglašava Duran Mrnđić, direktor OŠ “Mustafa Busuladžić”.

Imenovanju škole u Dobroševićima po istaknutom bošnjačkom intelektualcu, kojeg su komunisti strijeljali 29. juna 1945. godine nakon dvodnevnog “suđenja”, protivila se opozicija u Skupštini KS.

Mrnđić kaže kako su stanovnici Dobroševića upoznati s djelom i životom Mustafe Busuladžića i da je zbog toga i inicirana promjena imena škole.

“Mustafa Busuladžić prošao je kroz brojne nedaće tokom svog kratkog života, kroz skoro iste nedaće kroz koje su i stanovnici Dobroševića prolazili tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Treba podsjetiti da je ovdje počinjen stravičan zločin, ljudi su potrpani u autobuse i odvedeni na strijeljanje u Sokolinu. Tada su svi iz autobusa, njih 48, pobijeni bez ikakvog drugog razloga osim što su bili Bošnjaci i muslimani. Tako je i Mustafa Busuladžić odveden i strijeljan i ni danas se ne zna gdje mu je mezar”, kaže Mrnđić te dodaje da će se dan škole u Dobroševićima obilježavati 1. aprila jer je pisac Mustafa Busuladžić rođen 1. aprila 1914. godine.

U OŠ “Mustafa Busuladžić” u nastavnoj 2017/2018. godini upisano je 535 učenika raspoređenih u 21 odjeljenje. Škola ima 48 uposlenika i 22 vannastavne sekcije, karate-klub, kao i klubove za izučavanje engleskog, turskog i njemačkog jezika. Škola odnedavno radi u dvije smjene, a prije samo godinu ukinuta je treća smjena zbog izgradnje novog školskog objekta s 8 novih kabineta i 6 učionica s pretkabinetima. Direktor Mrnđić tvrdi da će se zbog ovoga umnogome poboljšati rezultati učenika i efikasnost u školi, a stalnim naporima će se raditi na promoviranju kvalitetne nastave i osiguravanju obrazovanja visokog kvaliteta. “Dok su Damir Hadžić i onaj Suljagić bili na vlasti, mnogo puta su dolazili ovdje i fotografirali se, nakon čega su obećavali da će donirati novac i sagraditi školu, međutim, od toga nikad ništa nije bilo. Dolazio je i ministar obrazovanja Damir Mašić, svi su oni iskoristili priliku da se fotografiraju tu ispred škole, ali na kraju ništa. Sve dok nije došao načelnik Efendić. Novi objekt dobili smo prvenstveno zahvaljujući njemu i Općini Novi Grad. Nakon toliko vremena, i nastavnici i djeca prvi put osjete i vide šta je to, zapravo, škola. Zamislite kako je to kada djeca pješače sedam kilometara do škole. Ovdje su većinom došli ljudi koji nemaju nigdje ništa. Valjalo je početi iz ničega, djecu školovati, a pri tome je i sama škola u veoma teškim uvjetima. Sada, hvala Bogu, stalno rastemo, svake godine nam dolazi sve više djece. Prošle godine imali smo 45 prvačića, a ove 55”, navodi Mrnđić.

UČENICI NAPOKON DOBIJAJU FISKULTURNU SALU

Osnovna škola “Mustafa Busuladžić” nedavno je dobila i novu kotlovnicu, a narednih dana planirano je i postavljanje kamena temeljca za fiskulturnu salu. “Trenutni problemi su nam nedostatak sportske dvorane i terena za izvođenje časova tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Radimo na tome da se što prije izgradi sportska dvorana u Dobroševićima sa svim pratećim elementima kako bi naša djeca imala odgovarajuće uvjete za rad. Općina Novi Grad za ovu budžetsku godinu planirala je izdvojiti 430 hiljada KM za izgradnju dvorane, a Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo 300 hiljada KM. Zato se nadamo da će učenici OŠ ‘Mustafa Busuladžić’ uskoro imati bogate sportske sadržaje. Trenutno nastavnici s djecom čas fiskulture drže ispod breza, borova i jela, tu ispred škole na livadi. Došlo je vrijeme da i naša djeca znaju šta je fiskulturna sala”, poručuje Mrnđić.

Direktor OŠ “Mustafa Busuladžić” ponosan je i na nastavnike i na učenike ove škole. Tvrdi da zajedno postižu izvrsne rezultate: “Uzet ću samo za primjer, naši učenici su u ‘Čarlama ligi’ ove godine osvojili prvo mjesto. Kao nagradu, dobili su četiri fudbalske lopte i pehar, a to je prvi pehar koji je osvojen pod novim imenom škole.”

Amel Begović, nastavnik sporta i tjelesnog odgoja, u ovoj školi predaje od 2000. godine. Kaže da je posljednji sportski uspjeh OŠ “Mustafa Busuladžić” bio u “Čarlama ligi”. “To je malonogometni turnir na području Novog Grada. Tu se takmičilo osam osnovnih škola. Naši đaci imali su najviše uspjeha. Ova takmičenja nije baš jednostavno organizirati. Treba tu i odvesti i vratiti djecu, što je nama ovdje u Dobroševićima posebno teško, jer dva ili tri prevoza djeca trebaju promijeniti da bi stigli do najbližeg ‘borilišta’. Ako obiđete škole, vidjet ćete da su različiti uvjeti u svim školama u Kantonu Sarajevo, što i nije dobro, ali valjda će se i to s vremenom promijeniti i valjda će zavladati i to famozno jednako obrazovanje za sve”, napominje Begović.

U OŠ “Mustafa Busuladžić” ove školske godine bit će organizirane dvije sportske sekcije: stoni tenis i atletika. “Do sada nismo imali nikakav objekt za sport i tjelesni odgoj pa smo radili po školskim hodnicima i na zelenim površinama. Nedostajala su i sredstva za izvođenje nastave i održavanje sekcija. Ali, i mimo toga, djeca su imala uspjehe na takmičenjima. Imamo i pehare koje smo osvajali na raznim takmičenjima. Uglavnom su to takmičenja koja organizira Općina, a vezana su za turnire u znak sjećanja na heroje iz posljednjeg rata”, pojašnjava Begović.

Većina nastavnika u osnovnim i srednjim školama tvrdi da je u današnju djecu potrebno ulagati mnogo vremena i truda kako bi se postigli rezultati, međutim, u tom procesu, kažu, potrebno je ostvariti dobru saradnju i s učenicima i s roditeljima. Alma Kulić, pedagoginja u OŠ “Mustafa Busuladžić”, napominje kako je nepisano pravilo da je saradnja uvijek dobra s roditeljima učenika koji nemaju skoro nikakvih problema, a da s onim roditeljima učenika s kojim postoje određene poteškoće i problemi nastavnici imaju izuzetno otežanu saradnju. “Ta saradnja je otežana u smislu da najčešće nikako ne možemo doći do roditelja. Oni mijenjaju brojeve telefona, ne odazivaju se na pozive razrednika, pedagoga, direktora, ignoriraju pismene pozive, ne prihvataju sugestije kada im se skrene pažnja na probleme i problematično ponašanje koje se detektira kod učenika. To zna biti otežavajuća okolnost jer se bez uspostavljanja komunikacije problem ne može riješiti. Što je problem veći, roditelji ga više ignoriraju i bježe od toga kao da će se problem sam od sebe riješiti. U tim situacijama pokušavamo uspostaviti saradnju sa socijalnom službom, koja je, po mom mišljenju, apsolutno neefikasna jer ne pomažu u rješavanju problema u našem društvu”, tvrdi Kulić.

Naglašava da su nastavnici i odjeljenska vijeća izuzetno ujedinjeni i organizirani. Čim se pojavi neki problem, svi se odmah uključe, i razrednici i nastavnici. “Pored ovoga, tu su i socijalno ugrožena djeca. Trudimo se da toj djeci osiguramo školski pribor, udžbenike, užine, školske torbe. Pravili smo humanitarne bazare, uključili smo i volontiranje preko Vijeća učenika, pravili čestitke, snalazili se na razne načine. U svakom odjeljenju imamo po pet ili šest učenika slabijeg imovinskog stanja”, naglašava Kulić.

PORTRETI KNJIŽEVNIKA – UČENIČKI RADOVI

Pošto je nastava u novoj školskoj godini tek počela, djeca su još u procesu zagrijavanja za nove radne pobjede. Senada Đurđević, nastavnica bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti, kaže da počeci znaju biti teški, pa djeci tada treba pružiti i malo više vremena i prostora da vrate radne navike koje najčešće preko raspusta izgube. “Pokušavam da na kreativan način djeci približim književnost i jezik. Nije teško djeci napraviti atmosferu u kojoj će oni uživati, a onda iz njih vrlo lahko možete izvući maksimum. Koristimo oba pisma, jedne sedmice latinicu, a druge ćirilicu. Djeca se odlično služe s oba pisma”, tvrdi Đurđević.

U kabinetu za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost nalaze se brojni portreti istaknutih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih književnika. To su radovi učenika koji, zahvaljujući nastavnici Đurđević, održavaju malo kreativnije časove lektire: “Djecu podijelim u grupe. Tu djeca ispoljavaju i svoj kreativni rad, a uvijek se potrudimo da neko naslika određeno književno djelo ili da uradi portret autora. To im ostane upečatljivo. Mnogo je važnije da se ponese i sama slika o određenom djelu i autoru, nego da se uče suhoparne biografije koje se brzo zaborave. Kreativnost u nastavi izuzetno je bitna. Dijete i ne mora da dobro razumije gramatiku, ali će možda nekada biti izvrstan glumac. Upravo je to zadatak nas nastavnika, da prepoznamo ovakve stvari i da onda usmjerimo djecu”, upozorava Đurđević, koja trenutno s djecom radi pripovijetku Sjećanje na šarenu pticu Mirka Kovača, nakon čega je po nastavnom planu i programu predviđena pjesma Oblak Dobrice Cesarića.

“Stalno imamo i poetske večeri, svečanosti, priredbe, a vodim i dramsku i recitatorsku sekciju. Što se tiče književnika, kod nas su zastupljeni i Šantić, i Bašeskija, i Andrić, i Ćopić, i Dizdar, jer, kao što već rekoh, ja predajem i bosanski i hrvatski i srpski jezik”, s osmijehom će Đurđević.

OŠ “Mustafa Busuladžić” u maju ove godine ostvarila je prijateljsku saradnju, bratimljenje, s OŠ “Tuzla” iz Istanbula. Direktor Mrnđić prisjeća se trenutaka kada su učenici prvi put sjeli u avion: “Djeca su bila oduševljena. U Istanbulu su nas sjajno ugostili. S njima smo obišli čitav Istanbul, muzeje, prisustvovali smo brojnim kulturno-zabavnim programa. Stigli smo prvi dan ramazana pa nas je njihova profesorica engleskog prvu večer iftara pozvala kod sebe kući. Takvo gostoprimstvo se rijetko sreće. Početkom oktobra imat ćemo i uzvratnu posjetu.”

U školu u Dobroševićima turski jezik uveden je prošle godine, a nakon ove posjete Turskoj, povećao se broj zainteresiranih učenika za učenje turskog. Kemal Bjelak, nastavnik turskog jezika, kaže da će im gosti iz Turske doći 3. oktobra, pa su već u fazi pripreme programa kako bi se Turci što bolje upoznali s našom domovinom, kulturom, ali i sa školom. “Planirali smo ih odvesti i u Mostar, i u tekiju na Buni, i Muzej ‘Alija Izetbegović’, Svrzinu i Despića kuću, Srebrenicu, Općinu Novi Grad, a imat ćemo i susret s gradonačelnikom Sarajeva”, rekao je Bjelak.