Prevent” porodica u BiH ima 6.500 uposlenika i vodeći je industrijski brend Centralne i Istočne Evrope (CEE). Samo u BiH prisutna je na 16 lokacija i djeluje u oblastima namještaja, mode, autoindustrije, metala, nautike, medicinskih sredstava, proizvodnje električnih kablova i zaštitne opreme

Piše: Jakub SALKIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

“ASA Prevent” grupacija 10. januara 2019. godine obilježila je 20 godina rada. Kada je 1999. godine osnovan u Visokom, “Prevent” je zapošljavao 50 uposlenika i proizvodio presvlake za nekoliko automobila u Evropi. Već početkom 2000. godine broj radnika se udvostručio, da bi u narednom periodu, u prosjeku, svaki dan rastao za jedno novo radno mjesto.

Posjetili smo fabriku u kojoj je sve i počelo, a koja se nalazi u Goruši, mjestu udaljenom desetak kilometara od Visokog. Dok smo obilazili proizvodne pogone u kojima danas radi 1.000 radnika, uglavnom žena, direktorica “Preventovog” proizvodnog pogona Goruša Azra Čabaravdić objašnjavala nam je kako su se proizvodni kapaciteti širili. Prvi pogon u koji smo ušli, ujedno i najmanji, Azra objašnjava da je prvi izgrađen, zatim je proširen, pa dograđen još jedan dio, pa još jedan… Danas je to veliki fabrički kompleks.

“Poslovanje grupacije ‘Prevent’ u Bosni i Hercegovini u suštini je počelo s lokacije Goruša, na ovoj lokaciji poslujemo 20 godina. Imamo oko 1.000 zaposlenih, naša proizvodnja je podijeljena na automotiv i nonuatomotiv. Na automotiv dijelu proizvodimo presvlake za Ford Focus, Ford Transit i Fiat, radimo presvlake za dječija sjedišta, a što se tiče nonautomotiv dijela proizvodnje, tu imamo proizvodnju kožnih i tekstilnih jakni i hlača za renomiranog proizvođača motociklističke opreme ‘Dainese'”, kaže Azra Čabaravdić.

U oktobru 2018. godine u ovoj fabrici proizvedena je milionita garnitura autopresvlaka i ona je proizvedena na programu “Ford Focus”.

Azra Čabaravdić jedno je od novih lica u “Preventu”. Za direktoricu “Preventa” Goruša imenovana je prije tri mjeseca, a ranije je radila u finansijskom sektoru. Objašnjava da je proizvodnja nešto što diše, puno je izazova i veoma je motivirajuće. “Prevent” Goruša s 1.000 radnika najveća je proizvodnja po broju uposlenih na jednoj lokaciji u općini Visoko, ali Čabaravdić ističe da, zahvaljujući timu saradnika, nije teško voditi takvu proizvodnju.

Behidža Avdukić je od prvog dana u “Preventu”. Godine 1998. godine bila je u grupi od devet ljudi iz svih sektora koji su te godine otišli na obuku u Sloveniju.

“Vratili smo se u januaru 1999. i odmah krenuli raditi s 20-ak ljudi. Bila sam majstor dugo godina. Za ovih 20 godina obučila sam hiljade ljudi, obišla sam sve lokacije i bila podrška svim ‘Preventovim’ jedinicama u BiH, samo u Bugojnu nisam bila, u Goraždu i Zenici sam oformila proizvodnju. Prošle godine sam bila u Stocu, i dolje sam oformila jednu smjenu, obučila radnike, u Žepču sam bila podrška, u Bužimu… Bila sam majstor, pa vođa smjene, vođa kontrole na lokaciji, zadnje dvije godine sam kontrolor procesa na programu ‘Dainese’. U međuvremenu, kada primimo nove ljude, obučavam ih. Ovih 20 godina prošlo je u trenu, svašta se izdogađalo, ali kada vidim uspjeh, gdje je ‘Prevent’ bio i gdje je sad, mirno mogu u penziju, neka ostane na mlađima. Više od 35 godina sam u ovoj branši. Zadovoljna sam šta sam postigla u ‘Preventu’, šta sam ljudi obučila i šta je ljudi djecu iškolovalo, stanove pokupovalo time što sam ih ja naučila za mašinom pa su oni postizali nešto u životu”, kaže Behidža.

6.500 ZAPOSLENIH

Esma Bećar imala je 23 godine kada je u oktobru 1998. godine dobila ponudu da se zaposli u “Preventu”. I ona je bila u onoj grupi od devet osoba koje su išle na obuku u Sloveniju i koji su na neki način udarili temelje “Preventu” u BiH. Bila je među prvim radnicima ove firme koji su počeli proizvodnju u januaru 1999. godine. Esma je danas tehnolog procesa. Njen je posao da, kada se uvodi novi projekt, radi uzorke, prati kompletan proces izrade tog uzorka od početka do kraja proizvodnje i, kada se to potvrdi, onda ga uvodi u serijsku proizvodnju.

“Bilo je raznih izazova, ali na sve se dalo odgovoriti. Danas sam sretna i ponosna kako je firma napredovala, kako nas je bilo malo na početku, a koliko nas je sada”, kaže Esma.

Sedina Lukudža u “Prevent” je došla 2007. godine, nakon završetka srednje škole. Devet godina radila je kao šivač, a za to vrijeme imala je priliku za usavršavanje u Njemačkoj i Sloveniji.

“Prošle godine sam postala instruktor šivenja, a nakon toga sam postala majstor. Proizvodnja je takva, ima dosta izazova”, kaže Sedina i objašnjava da je majstor-rukovodilac odjela šivenja koji je zadužen za 20-30 ljudi i brine se o procesu šivenja, o količini, kvalitetu i produktivnosti kako bi narudžbe kupca bile ispoštovane.

U proteklih 20 godina u okviru “Preventa” proizvedene su autopresvlake za milione vozila u Evropi, a “Prevent” se uz proizvodnju autopresvlaka svrstao među vodeće dobavljače metalnih i plastičnih komponenti u oblasti autoindustrije, te kontinuirano diverzificirao proizvodni portfolio i širio prisustvo u Bosni i Hercegovini i regiji Centralne i Istočne Evrope. “Prevent” je dobitnik niza priznanja za vodećeg izvoznika, najpoželjnijeg poslodavca, društveno odgovorno poslovanje, a otvaranje proizvodnih pogona u Goraždu 2012. proglašeno je investicijom godine od vodećih medija u BiH i regiji.

“Prevent” porodica u BiH danas ima 6.500 uposlenika i vodeći je industrijski brend Centralne i Istočne Evrope (CEE). Samo u Bosni i Hercegovini prisutna je na 16 lokacija i djeluje u oblastima namještaja, mode, autoindustrije, metala, nautike, medicinskih sredstava, proizvodnje električnih kablova i zaštitne opreme. Nagradom za sveukupan doprinos razvoju bh. privrede i društva, dodijeljene u okviru projekta “100 najvećih”, stavljen je pečat na rad “Preventa” u protekla dva desetljeća.

“U Bugojnu je izgrađen savremeni objekt za proizvodnju obuće, gdje planiramo rast tržišta i razvoj novih projekata kojima ćemo osnažiti poziciju ove industrije u Bosni i Hercegovini, te smo istovremeno prošili i maloprodajnu mrežu vlastitog brenda ‘Dresscode’. Jačanjem segmenta plastike i izgradnjom nove proizvodne hale specijalizirane za ovu oblast ostvarena su nova tržišta i postignuta strateška saradnja s kupcima poput Aston Martina, Jaguara, BMW-a i Forda. U segmentu namještaja, ‘Prevent Interior’ pokrenuo je saradnju s vodećim brendom iz oblasti namještaja IKEA, te postao prva kompanija u BiH koja za ovog kupca vlastitim resursima i sirovinama izrađuje kompletan proizvod”, ističe Haris Rahman, direktor “Prevent CEE”.

“Prevent” posluje u 12 država svijeta i zapošljava 14.000 uposlenika. “Prevent” je jedan od industrijskih lidera u regiji i, pored Njemačke i Bosne i Hercegovine, prisutan je još u Austriji, Mađarskoj, Rumuniji, Sloveniji, Hrvatskoj, te u Brazilu, Rusiji, Maroku, Turskoj i Južnoafričkoj Republici.

Ko je Nijaz Hastor

Goraždanin Nijaz Hastor osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Ustiprači i Goraždu kao đak generacije, a Ekonomski fakultet završio je u Sarajevu. Po završetku školovanja, zaposlio se u Tvornici automobila Sarajevo (TAS) i za 15 godina rada izrastao u menadžera izuzetnih sposobnosti, vlastitog strateškog promišljanja i posebne poslovne filozofije. Poslovni put 1989. godine ga vodi u Wolfsburg, i to je bio početak nove priče – poduzetničke, razvojne, patriotske i filantropske. Nenametljivo, polahko i sigurno počinje izgradnju velikog poslovnog sistema “ASA Preventa”. Zahvaljujući mudrosti i poduzetničkoj viziji Nijaza Hastora, Bosna i Hercegovina pozicionirala se na mapu vodećih dobavljača u oblasti autoindustrije u Evropi i među top 100 industrijskih proizvođača u oblasti metala, namještaja i mode.

Njegova poslovna investicija u Goraždu 2012. godine u javnosti je prepoznata kao poslovni potez godine u Bosni i Hercegovini, te je tom prilikom zabilježena jedna od rijetkih izjava Nijaza Hastora: “Mi ćemo se odavde širiti niz Drinu i uz Drinu.” Obećanje je ispunio, te je Goražde danas primjer ekonomskog čuda i jedan od vodećih privrednih gradova u Bosni i Hercegovini.

Nijaz Hastor osnivač je i Fondacije “Hastor”, najveće fondacije u Bosni i Hercegovini i regiji, koja je nastavak djelovanja “Hastor Stiftung” iz Wolfsburga. “Hastor Stiftung” stipendira učenike i studente od Južne Amerike do srednje Azije.

U Bosni i Hercegovini Fondacija “Hastor” neprofitna je organizacija koja stipendira 1.976 osnovaca, srednjoškolaca i studenata. Za proteklih 12 godina Fondacija je podržala više od 3.000 mladih u cijeloj BiH i pomogla im da postanu uspješni i odgovorni građani. Postavivši temelje poduzetništva u poslijeratnoj BiH, Hastor je vlastitim ulaganjem gradio ekonomski stabilnu i jaku državu te pokazao da se samo postavljanjem visokih standarda i iskrenom namjerom mogu postići vrhunski rezultati.