“Nama u Bosni je posebno važno govoriti o Erbakanu kao prijatelju, koji je uložio značajne napore za muslimane i islam na ovim prostorima tokom agresije na našu zemlju od 1992. do 1995. godine”, kazao je Bešlija.
U priopćenju se navodi kako je pisati o ženama sufijama, iza kojih je ostalo vrlo malo pisanih tragova, veoma oskudno i nezahvalno, prije svega prema čitatelju koji bi želio doznati pojedinosti iz njihovih života, a zatim i prema ovim ženama koje su svoje živote proživjele jednostavno i pobožno čineći na svakom svom koraku hajir.
Na takmičenju je učestvovalo 110 autora fotografija, specijalni žiri je odabrao 10 najboljih, a finalnih pet fotografija odabrali su korisnici na društvenim mrežama.
Institut Yunus Emre nastavlja sa online programom na temu "Iznova razmišljati iznova tumačiti". Ovosedmični gost programa je glasnogovornik Predsjedništva Republike Turske doc. dr. Ibrahim Kalin koji će govoriti o novonastaloj situaciji koju je donijela pandemija korona virusa (COVID-19).
Poznata spisateljica Alev Alatli, ove sedmice gostuje u programu "Iznova razmišljati, iznova tumačiti" instituta Yunus Emre. Tema ovog programa će biti novo globalno stanje koje je donijela pandemija korona virusa te novi svjetski poredak koji će nastati nakon prolaska pandemije.
“U žrvnju šovinizma i mržnje satirani su i turcizmi kao bitni elementi leksičkog blaga u našim jezicima. O ovome govori i jedan stari vic. Pitali srbijanskog seljaka ima li u srpskom jeziku turcizama, a on im odgovori: ‘Ama jok, bre’”
Princip našeg instituta jeste da u državama u kojima djelujemo ne promoviramo samo turski jezik i tursku kulturu već i da jezik i kulturu tog podneblja i naroda prenesemo u Tursku. Jedan od najboljih pokazatelja i jedan od najznačajnijih projekata koji smo do sada uradili jeste uvođenje bosanskog jezika kao izbornog predmeta u turskim školama. Koliko znamo, ovo je prvi put da je bosanski jezik negdje u svijetu postao izborni predmet
Kada se spomene bošnjačka muzička tradicija, ono na što najprije pomislimo jesu saz i pjesme koje su nastajale “kucanjem” u njegove žice. Iako je ovaj narodni instrument zasigurno jedan od najupečatljivijih simbola naše profane muzičke ostavštine, nikako ne smijemo zaboraviti i na ostala dugo prisutna glazbala na bosanskohercegovačkim prostorima koja predstavljaju jednu od komponenti u mozaiku kulturnog identiteta bosanskih muslimana. Nej je jedan od instrumenata koji je jako dugo vezan za prostore naše države, a nezamjenjiv je u islamskim duhovnim pjesmama i pojedinim islamskim vjerskim obredima i manifestacijama
“Turska književnost u bosanskohercegovačkoj periodici”, Institut “Yunus Emre” Sarajevo, 2017, 978 str.
