“Na našu radost, djeca u manjem bh. entitetu svjesna su činjenice ko su i kojem narodu pripadaju, kao i činjenice da se oni ni po čemu ne razlikuju od svojih vršnjaka bošnjačke nacionalnosti u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Razlika je jedino u tome što djeca u manjem bh. entitetu na teži način dolaze do ostvarenja svojih prava”, tvrdi Crnčalo-Lisica
“Islamofobija je doprinijela da je današnjim izbjeglicama i strancima uopće znatno teže da nađu posao i integriraju se u društvu iako je velika potražnja za radnom snagom u cijeloj Evropi. Švedski mediji i političari često pišu o tome kako su izbjeglice iz bivše Jugoslavije uspjele u Švedskoj i kako se 'isplatilo' pomoći izbjeglicama, prvenstveno onim iz Bosne i Hercegovine. Ako damo istu šansu današnjim izbjeglicama, to će se vratiti u budućnosti”
“Turisti, pa i stanovnici drugih gradova iz Bosne i Hercegovine u najvećem broju slučajeva imaju predstavu o Sarajevu kao mjestu na kojem se spaja Istok sa Zapadom, odnosno Evropa i Orijent. U tome nema ništa pogrešno ili loše, jer je ovaj grad izgradio svoj prepoznatljivi ugled u svijetu. Na temelju toga i razumijemo da je to prva stvar koja asocira strane posjetioce kada im se spomene Sarajevo. Međutim, željeli smo pokazati da historiju sarajevskog kraja i njegovo kulturno-historijsko naslijeđe ne čini samo ostavština iz srednjeg vijeka ili osmanskog i austrougarskog perioda uprave već pokazati da su civilizacijske vrijednosti postojale mnogo ranije”, kazao je Edin Veletovac, koji je s Amrom Šačić-Beća autor ovog vodiča
Kruna njegovog javnog djelovanja definitivno se desila 18. oktobra, kada predvodi bošnjačke uglednike i intelektualce u borbi protiv fašizma putem pisanja Sarajevske rezolucije El-Hidaje, koja definitivno potvrđuje jasnu opredijeljenost Bošnjaka za antifašizam
Osim redovnih vjerskih aktivnosti, tim džemata / centra “Ikre” usmjeren je i na organiziranje kulturnih manifestacija kojima se njeguju tradicija, historija i bosanski jezik među Bošnjacima Münchena i ostatka regije Bayern. U ovoj regiji živi mnogo Bošnjaka, koji su većinom organizirani kroz Medžlis Bayern, u čijem je sastavu dvanaest džemata, među kojima je i “Ikre”
Moderna i odgovarajuće opremljena dvorana 14. decembra 1982. godine bila je spremna ugostiti najbolje svjetske sportiste, ali je na to morala čekati dvije godine do zvaničnog početka Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Dvorana je otvorena za potrebe Svjetskog prvenstva za juniore u umjetničkom klizanju, ali je to bila samo proba za najveće ikad održano takmičenje u Bosni i Hercegovini
Ovaj dvadesetšestogodišnjak za kratko vrijeme donio je veoma riskantne odluke: o napuštanju Njemačke, u kojoj je imao pristojan posao, i pokretanju privatnog biznisa koji mu donosi neizvjesnost. Strpljenjem, upornošću i s puno odricanja uspio je započeti nešto što se činilo nedostižnim, a svojim primjerom želi dokazati mladima u našoj zemlji da je sve moguće postići ako smo spremni na rizik
Koliko je god važno isticati značaj 25. novembra 1943. godine, ne smijemo izostaviti činjenice da to nije bio početak državnosti Bosne i Hercegovine, kako se u medijima često svjesno ili nesvjesno nastoji prikazati. Skrivene poruke u natpisima “sretan ti rođendan, domovino” pokazuju katkad lošu namjeru, ali najčešće neznanje i nerazumijevanje za koje ne smije biti opravdanja
“Ono što mi želimo jeste istinska sloboda naroda i da u toj slobodi ne trpimo nikakvo nasilje, naročito bilo kakvo srbiziranje ili hrvatiziranje. Što se to nastojalo ranije, to se može nekako razumjeti, ali od kraja prošlog rata to zaista nema nikakvog izgleda za uspjeh. Nama kao muslimanima nacionalistička nastojanja i stremljenja su strana, ali nam je drago naše kroz historiju sačuvano bošnjaštvo, s kojim treba da se pomire naročito oni koji nas do sad ubrajaše u svoje jato”, pisao je Velagić
Kroz kamatu se ne stvara direktna korist društvu i podržavanjem kamate ohrabruje se lijeni mentalitet. Ona je prepreka zdravom radu koji može dugoročno koristiti ljudima. Ovaj finansijski sistem funkcionira s veoma mnogo kamate, kamata raste na kamatu, ili, bolje rečeno, novac od novca bez ikakvog pokrića. Ta fiktivna ekonomija čak je 26 puta veća od stvarne ekonomije. Zbog tog narušenog balansa u ekonomiji, stvara se kriza, tako da je samo čudo što krize nisu još veće, a glavni je krivac kamata. Pitanje je koliko ćemo još izdržati raditi na ovaj način bez stvarnog rada
