fbpx

O velikom zločinu srpskih ustanika počinjenom 1809. godine nad sjeničkim Bošnjacima govorilo se veoma malo u historiografiji, a tek su u posljednjih desetak godina pojedini mediji pokušali rekonstruirati masovna ubistva u ovom gradu na Pešterskoj visoravni. Kada je riječ o bošnjačkim piscima, ove teme u svom romanu Fetva dotakao se Murat Baltić, zbog čega je pao u nemilost srpske vlasti

Republika Hrvatska već se godinama trudi da bosanskohercegovačke Hrvate privuče ka sebi bilo da se radi o kulturnom ili političkom djelovanju. Političko vodstvo bosanskih Srba povezalo je manji bosanskohercegovački entitet RS s Republikom Srbijom putem tzv. “specijalnih veza”, dok su jedino Bošnjaci svih ovih godina stidljivo uspostavljali kontakt s Bošnjacima u regiji. Osnivanjem konzulata u Rijeci i Novom Pazaru nadamo se da će konačno doći do balansa u odnosima, što je vrlo izvjesno ukoliko konzulati budu svoj posao od početka shvatili odgovorno

“Veza dijaspore, naročito omladine, s domovinom je sve slabija, sve se manje ondje ide u posjetu, pa nam mladi gube osjećaj pripadnosti Bosni kao zemlji porijekla njihovih roditelja. Kod djece nam sve više opada i interesiranje za učenje bosanskog jezika. Najveći uzrok tome jeste slaba komunikacija roditelja s djecom na svom jeziku. I škole bosanskog jezika u dijaspori mogle bi biti aktivnije”

“Naravno da je sevap učiti Kur'an, naučiti ga napamet, podsticati druge na taj plemeniti čin, ali uvijek se mora voditi računa o ličnom nijetu i smislu svega toga, a to je samoodgoj i odgoj drugih”

Mi više u našem gradu nećemo da trpimo da nam se ulice zovu po inspiratorima zločina nad nama i ličnostima koje predstavljaju simbole genocida. Upravo zbog sistemske relativizacije, mi danas sve češće čujemo parole: “Oj, Pazaru, novi Vukovaru, oj, Sjenice, nova Srebrenice”, a vidimo da je Karađorđevim nedjelima Sjenica bila prva “Srebrenica”. Želimo da promijenimo sve one nazive oko kojih se dijelimo, a prema projektu koji smo predložili, upravo te promijenjene nazive želimo nazvati po pojmovima i ličnostima koje simboliziraju antifašizam

“Mi ćemo u ime Udruženja “16. april” Ahmići uputiti inicijativu prema ministarstvima obrazovanja Srednjobosanskog kantona i Federacije BiH u kojoj ćemo tražiti da se haške presude uvedu u udžbenike. Da buduće generacije uče o zločinima Darija Kordića, Tihomira Blaškića, Paška Ljubičića i drugih presuđenih ratnih zločinaca”

“Republika Turska jedna je od rijetkih zemalja koja daje stipendije za naše studente. Ovdje, prije svega, mislim na stipendije koje Vlada Republike Turske svake godine nudi našim studentima. To se odnosi na besplatan studij, besplatan boravak u domovima te mjesečni džeparac. Nažalost, ljudi u Bosni i Hercegovini nisu u potpunosti upoznati s mogućnostima studiranja u Republici Turskoj. To nije medijski dobro propraćeno”

BH Radio Odense” može se pohvaliti izuzetnom saradnjom s predstavnicima danske vlasti, ali i ostalim utjecajnim ličnostima iz javnog života koji rado prihvataju saradnju s ovim radijom. Nidžara Graca tvrdi da se uspostavljanjem prisnih veza s Dancima otvaraju prilike za dodatnu promociju Bosne i Hercegovine, što je i jedan od glavnih ciljeva radija

Bošnjaci se većinom organiziraju kroz džemate čija je organizacija uz pomoć Vlade Finske na veoma dobrom nivou. Ono što napominje jeste da sve aktivnosti vlasti ove zemlje podupiru, te tako potvrđuju tezu o Finskoj kao o zemlji koja poštuje različitost u svim aspektima. Prema mišljenju glavnog imama Islamske zajednice Bošnjaka u Finskoj Aziza Šabića, u Finskoj se izuzetno pristojno živi, te takva pozitivna atmosfera dodatno utječe na bolje međuljudske odnose u ovoj državi