Brazilac Socrates pojavio se 1983. godine kao Corinthiansa na terenu u dresu na kojem je pisalo: “Pobijedi ili izgubi, ali uvijek u demokratiji. Bila je to pljuska u lice diktaturi Joãoa Figueiredoa, a Socrates je bio pokretač brojnih akcija za ljudska prava i demokratiju.
Gantz je imao podršku 61 parlamentarca, apsolutnu većinu bez presedana. Okupio je različite grupe, arapske predstavnike i zastupnike ultranacionalista kako bi uklonili Netanyahua, koji je na vlasti već jedanaest godina, više od bilo kojeg drugog premijera.
Na snimci se vidi i kako dolazi policijska patrola, koju su pozvale komšije koji su gledali kako Penava i Gonzáleza vježbaju te kako ih dvojica policajaca kažnjavaju.
Judeoespanol se u Bosni govorio nekoliko stoljeća. U Sarajevu se taj jezik naročito mnogo koristio od 1880. pa do početka Drugog svjetskog rata. Do rata svaki pet stanovnik grada govorio je ovi jezikom. Nažalost, kako su Jevreji nestajali u holokaustu, tako je i judeoespanol nestao iz Bosne. Poslije Drugog svjetskog rata ostalo je malo Jevreja koji su govorili španjolski, a koristili su ga samo u međusobnoj komunikaciji.
Pisac Roberto Saviano, autor Gomore koji živi pod zaštitom policije zbog prijetnji napuljske mafije, sjeća se da je posljednja velika epidemija u Italiji imala epicentar baš u Napulju. Bilo je to 1884. i izbila je kolera koja je ubila više od polovice stanovnika. Velike svote novca plaćene su za čišćenje koje je otišlo izravno u džepove Camorre, kaže pisac.
Vidite koliko su za nas značajne naše kompanije poput “BH Telecoma”, “Dite”, “Violete”, “Bosnalijeka”... Neće nam strane kompanije priskočiti u pomoć kao što to rade domaće. Moramo poslije krize nastaviti razvijati te kompanije koje su integratori sistema, dati im poseban status. Valjda će i naši kupci shvatiti značaj domaćih kompanija i kada kriza prođe jer vidimo koliko se naše kompanije trude da zaštite građane. Gdje su sada strane firme? Sada shvatamo da nije isto kupovati strano i domaće. Jednom kada sve ovo prođe, volio bih da to kupci imaju na umu
Generalni konzul Bosne i Hercegovine u Chicagu piše za “Stav”
Slijepo se bacivši na osvajanje spoljašnjeg svijeta, čovjek je izgubio samog sebe. I bit će izgubljen sve dok ga tjeskoba ne probudi, makar se probudio u svijetu košmara i virusa korona. Nesiguran i nespokojan – kakav je i bio, samo je volio vjerovati drugačije – iznova će, u nepodnošljivoj lahkoći postojanja, početi tragati za samim sobom. Nešto mu šapuće da je uprkos svemu, pa i policijskom satu i zatvorenim granicama, slobodan
I sad bismo mogli promišljati zbog čega je ovo stanovništvo ovako odgovorno, a zbog čega se u Bosni građani nonšalantno ponašaju. Svjedoci smo posljednjih dana bili fotografija i snimaka s punim kafićima, s redovima ispred šaltera i sl. Možda narodu koji je već za jednog života preživio katastrofu poput agresije i rata ovo dođe poput limunade. Jer one koji su navikli na život u opsadi, bez struje, hrane, vode, pod granatama – ovo zaista ne može uplašiti.
Bolnica tursko-palestinskog prijateljstva u Gazi najveći je zdravstveni centar u Palestini, a turski predsjednik Erdogan naložio je da se bolnica hitno preda na korištenje kako bi koristila za potrebe borbe protiv širenja koronavirusa u toj regiji
