STAV

Post by STAV

Vizionar koji je obilježio svoje vrijeme

03.12.2018.

Govorio je arapski, turski, perzijski i njemački jezik. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnoj Tuzli a školovanje je nastavio u Istanbulu, gdje je 1861. godine diplomirao na Darul-mualliminu. Pomagao je Ljubušaku u sastavljanju Istočnog blaga, bio među organizatorima i saradnicima Behara te je učestvovao u formiranju kulturnog društva Gajret. Punih 16 godina držao je javne dersove tumačenja Buharijine zbirke hadisa, držao predavanja iz Mesnevije Mevlane Dželaluddina Rumija za sina Nuriddina i druge koji su željeli slušati. Bavio se i kaligrafskim radom prepisavši zbirku od šest sufijskih djela. U vrijeme iseljavanja Bošnjaka u Osmansko carstvo piše znamenitu Risalu o hidžri, u kojoj poziva Bošnjake da ostanu u Bosni i Hercegovini

194 Društvo

Mevlud u bošnjačkoj tradiciji znači ljubav

29.11.2018.

U prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke 19. novembra otvorena je izložba “Mevlud u kulturi bosanskohercegovačkih muslimana”. Na izložbi su prikazani mevludski rukopisi i izdanja mevluda deset bošnjačkih autora, uz dobro osmišljene informativne panele na kojima su posjetiocima prezentirane osnovne informacije i dijelovi mevluda svakog autora ponaosob

193 Kultura

Svirač zapetih struna duše

22.11.2018.

U Novom Pazaru završio je Osnovnu muzičku školu, u Sarajevu Muzičku akademiju, a flamenko je usavršavao na njegovom izvorištu, u Španiji. Uz Mirzino ime često se ističe da je on “jedini flamenko-gitarista u BiH”. Zajedno s flamenko-pjevačicom Ninom Ćorić iz Zagreba i grupom sarajevskih palmerosa bilježi mnogobrojne nastupe u Sarajevu, Mostaru, Omišu i Zagrebu. Nastupio je i na međunarodnom “Omiš Guitar Festu”, jednom od najvećih gitarističkih festivala na ovim prostorima, kao i na “Flamenco Festivalu” u Zagrebu. Ove godine nastupio je i na “Jazz Festu” u Sarajevu, gdje je zabilježio zapažen nastup s projektom “Nairuz”, spojem flamenka, mekamske muzike i sufijske poezije

191 Društvo

Kao da nam sami Bog ukazuje: ako želiš biti čovjekom, moraš iskusiti Bosnu

09.11.2018.

Neki intelektualni tokovi u tumačenju islama koji su se razvili kod nas mogu biti od značaja za muslimane Evrope. Tu posebno ističem iskustvo i suživot sa sekularnim državnim i društvenim uređenjem, kao i tradiciju islamskog preporoda i reformizma (islaha) koja nudi muslimanima mogućnost reinterpretacije i dinamičnog odnosa prema vjeri i društvu. Mi moramo učiniti više na polju prevođenja naših najznačajnijih stručnih i književnih djela na evropske jezike kako bismo ih učinili dostupnim muslimanima Evrope

190 Društvo

Selam predsjedniku iz Bihaća donijeli na biciklima

30.10.2018.

Među najodanije poštovaoce Izetbegovićevog lika i djela treba svrstati članove Rekreativno-biciklističkog kluba “Japod” iz Bihaća, koji već pet godina u znak sjećanja na predsjednika voze biciklistički maraton od Bihaća do Sarajeva. U prostorijama Muzeja “Alija Izetbegović” zatekli smo ih umorne od puta, ali i sretne što su dovršili maraton bez većih problema i poteškoća

190 Društvo

Čas lobotomije Muamera Zukorlića i Mustafe Cerića

27.10.2018.

Koliko god može biti šokantna činjenica da vjerski autoriteti koji propovijedaju slovo Kur'ana i njegovu prvu naredbu Čitaj! traže da se neke knjige zabrane čitati, toliko je šokantno – književni historičari rekli bi i šokantnije – dovođenje u bilo kakvu vezu Njegoša i Kiša. Iz otvorenog pisma Zukorlićevih i Cerićevih udruženja jasno je da potpisnici književnost čitaju kao historijski dokument, ali je jasno i to da Kišovo djelo uopće nisu čitali, čak ni kao historijski udžbenik.

189 Društvo Svijet

Restaurirano najsjevernije turbe u Evropi

23.10.2018.

Đul-baba (turski: Gūl baba) bio je osmanski pjesnik, derviš i sljedbenik bektašijskog derviškog reda. Nakon osvajanja Budima i Pešte, sultan Sulejman Veličanstveni proglasio je Đul-babu zaštitnikom grada. Evlija Čelebi zabilježio je u svom Putopisu da je na Đul-babinoj dženazi bilo 200.000 muslimana. Njegovo turbe svake godine posjećuje veliki broj turista, među njima i dosta muslimana s Balkana. Unutrašnjost turbeta ukrašena je lehvama (islamska kaligrafija), a pokrov kojim je prekriven mezar ispisan je ajetima iz četiriju kur’anskih sura. Nakon obnove turbeta i završetka drugih planiranih radova, jedinstvenu cjelinu čine turbe, muzej i park. Projekt obnove Đul-babinog turbeta i preuređenja kompleksa finansirala je Turska razvojna agencija (TIKA), a turbe je 10. oktobra otvorio predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan

188 Društvo