fbpx

Post by STAV

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari danas će biti obilježena 24. godišnjice genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone UN-a“ Srebrenica i obavljen ukop identifikovanih žrtava genocida iz jula 1995. godine.

Nekako se čini, pogotovo u kontekstu ranijeg nediplomatskog odnosa određenog dijela evropskih zemalja prema turskim delegacijama, da se, osim narušavanja prijateljskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Turske, želi poslati i neka vrsta poruke turskoj delegaciji, u smislu da im se pokaže ko je glavni i odgovorni na “evropskom” teritoriju na koji su sletjeli.

Ena u bihaćkom selu Gata ima pet dunuma zemlje i 250 sadnica lješnjaka, s četiri različite sorte. Ima velike ambicije i planove, te se nada da će uspjeti u naumu da se zastalno vrati u Bosnu i Hercegovinu i ovdje započne svoj biznis s lješnjacima i proizvodnjom zdrave hrane

-Do svađe i fizičkog okršaja nije došlo. Kratkotrajna prepirka brzo je riješena. U događaju nema ništa što bi se moglo tako preuveličavati. Odnosi Turske i Bosne i Hercegovine su veoma dobri. Ovako važna posjeta ne bi trebala biti zasjenjena takvim događajem - rekao je za Faktor izvor iz Ambasade Turske.

U osmanskoj arhitekturi potkupolne džamije predstavljaju njen najviši domet, a Husein-pašina džamija jedinstven je primjer potkupolne džamije tog doba. Džamija je restaurirana 2006. godine, čemu su prethodile dvije donatorske konferencije. Iza sebe Husein-paša ostavlja mnoge zadužbine, od kojih je najpoznatija džamija u Pljevljima. Po svojoj arhitekturi i unutrašnjoj dekoraciji, mnogi ovu džamiju porede s carskim i ona spada u značajnije objekte islamske arhitekture na ovim prostorima

Selimija džamija, s jednom velikom kupolom i četiri vitke munare, dominira linijom horizonta bivšeg osmanskog glavnog grada. Njena centralna kupola vidi se bez obzira na to s koje se strane ulazi u grad. Visoka je 43,28 m i ima raspon od 33 m, što je za dva aršina veće od kupole Aja Sofije, koja predstavlja remek-djelo bizantijske arhitekture i umjetnosti uopće

Ukupni rad državnih ustanova, s druge strane, pokazuje da čitav jedan kosmos tema bitnih za Bošnjake ostaje nepokriven. Ovo se posebno reflektira na područja gdje Bošnjaci žive kao manjina, u domovinskim zemljama i dijaspori. Dakle, uz državni okvir, potrebne su institucije poput “Preporoda” i “Merhameta”, koje će se baviti Bošnjacima, uz razumijevanje da se sektori kulture i obrazovanja moraju ogledavati s obzirom na interkulturalnu premreženost triju naroda u BiH.

Potpuno je isto i s raznim borcima za inkluzivnost u obrazovanju čije agende ne sežu van teritorija s bošnjačkom većinom pa nekako uspijevaju da ne vide brutalnu obrazovnu diskriminaciju bošnjačke djece u manjem bh. entitetu, ili s onima koji se, poput žalosnog primjera u Jajcu, bore protiv fenomena “dvije škole pod jednim krovom” tako što će bošnjačku djecu zadržati pod hrvatskim “krovom”, tj. onemogućiti im da se obrazuju kroz nastavni plan i program na bosanskom jeziku.