Razvrstamo li stranke udesno i ulijevo, i to ugrubo, jer je za novoformirane partije još teško utvrditi u šta ih se može uračunati, ali to ipak možemo pokušati s obzirom na to da znamo kojim su strankama do jučer pripadali njihovi lideri i rukovodstva, vidljiv je pad ljevice i rast desnice u Kantonu Sarajevo.
Recept za svakog uspješnog političara kojem vjeruju jeste stalna konekcija s narodom. Narod zna. Narodu treba biti blizak i biti brižan prema svakom. Mnogo sam proveo vremena u bosanskohercegovačkim naseljima, odlazio u domaćinske avlije, družio se s ljudima u gradskim dvorištima, na društvenim događajima. Uvijek osluškujem šta narod govori, šta hoće i šta mu treba. U proteklom mandatu kao državni zastupnik sam dobio najviše pitanja od strane građana i na sva pitanja sam dao odgovore, ponudio rješenja i pokušao ih realizirati
U toku predizborne kampanje mogli smo vidjeti podršku koju uživaju kandidati iz reda hrvatskog i srpskog naroda, a koja je dolazila iz susjednih zemalja, ili čak iz Rusije. Iako su do sada razni analitičari, kritičari, pa i političari, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u susjednim državama, optuživali upravo Tursku da se miješa u izborni proces u BiH, Turska je i ovog puta pokazala da poštuje Bosnu i Hercegovinu, njen sistem, kao i izbor naroda, i nije uputila nikakvu poruku niti posjetu koja bi se mogla protumačiti kao politička podrška ili političko lobiranje
U sarajevskoj Vijećnici održava se od 28. septembra do 18. oktobra izložba Sandžačkog udruženja likovnih umjetnika (SULU). U Novom Pazaru izložba SULU-a postala je tradicionalna i održava se punih trinaest godina, dok u Sarajevu gostuje već drugu godinu. Dvadeset sedam autora izlaže po jedan autorski rad u različitim likovnim tehnikama, a urbano socijalna tematika koju predstavljaju vezana je za prostor Sandžaka. Ervin Ćatović, predsjednik SULU-a, za Stav govori o ovoj izložbi, o svom životu i karijeri, vlastitom umjetničkom izričaju i brojnim drugim pitanjima
Nakon probijanja tunela, Josip Broz uputio se iz Brčkog u posjetu omladinskim brigadama. U srebreničkom selu Rapatnica, kako su tada zvali i srebreničku Željezničku stanicu, održao je govor okupljenim graditeljima pruge i narodu iz okoline. Nakon govorancije, Maršal se uputio u posjetu samom tunelu, gdje je propitivao omladince: “Koliko imaš godina?”, a omladinci, dršćući od uzbuđenja, odgovarali su: šesnaest, sedamnaest, šesnaest, i sve tako
Pijemo vodu, razgovaramo, teško, mučno, usiljeno, on, pak, tek da nešto kaže, pita pišem li za tamo neke novine, čuo je, veli, od nekog da pišem za tamo neke novine; velim da je dobro čuo i da zaista pišem za tamo neke novine, potom ustajem, zahvaljujem mu se na toplom dočeku i gostoprimstvu, pa, kao šaleći se, širim ruke, smijem se, i pozivam ga da mi kao novopečeni djed padne na grudi junačke. Zbunjeno me gleda, privijam ga u zagrljaj, snažno stiskam i šapućem na uho: “Slušaj, bilmezu...”
Sve u svemu, govoriš ono što jesi. Sebe govoriš. Pojedine riječi u svemu tome imaju dramatičnu ulogu. Najednom se pojavi nova riječ, došla odnekud sa svjetskih sastanaka koji su uvijek sudbinski. Jedno je poznato javno lice svake godine unosilo u svoj rječnik nepoznatu novu stranu riječ i uporno je ponavljalo sve dok svima ne bi postalo jasno da je u njoj skrivena obična riječ
Ko je god poznavao Nusreta Halačevića i njegovo djelo, bez izuzetka će reći kako je Nusret bio strasan fotoreporter i jedan od najvrednijih hroničara Sarajeva. Često je išao na dženaze da snimi nekoliko usputnih fotografija, a iz njih je nastajala čista umjetnost. Fotografirao je i stare sarajevske nošnje, i to mu je jedno vrijeme bila glavna preokupacija. Vjerovatno je na taj način želio sačuvati spomen o tadašnjim Sarajlijama Bošnjacima, njihovoj kulturi, tradiciji, običajima, vjeri i vjerovanju, o svemu onome o čemu više niko nema ni da priča ni da piše
Džamija u Slapovićima zapaljena je 1995. godine, ali nije srušena do temelja. Ostali su sačuvani masivni perimetralni zidovi, izrađeni od lomljenog kamena, kao i munara. Nakon povratka su mještani odlučili da je obnove. Godine 2008. džamija u Slapovićima je obnovljena, i to je jedina džamija na području opštine Srebrenica koja je nakon obnove uspjela zadržati stari, autentični izgled
“U vremenu modernih tehnologija, kada su djeca izložena mnogim opasnostima i porocima, odlazak u prirodu, boravak u šatorima, druženje s vršnjacima različitih nacionalnosti i vjera, upoznavanje s kulturno-historijskim spomenicima, gradovima i zemljama jeste nešto što će od naše djece napraviti osobe koje će moći da se suoče sa svim izazovima koji ih očekuju tokom odrastanja. Djeca se socijaliziraju, oslobađaju raznih strahova, postaju samostalna”
