Događa se da ponekad želimo loše, pa ispadne loše. Događa se i to da ponekad želimo loše, a ono ispadne dobro. Ali nikad se ne događa, mada se ponekad tako zna učiniti, da želimo dobro, a da na kraju – na onom neiščekanom dalekom koncu stvari – i ne ispadne dobro
Uvid u “Zbornik radova” sa Znanstveno-stručnog skupa u Neumu “Hrvati BiH – nosioci europskih vrijednosti?”
Ova anketa predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. U anketi Stava naši su sagovornici iznijeli vlastito mišljenje o bošnjačkom nacionalizmu i njegovim manifestacijama, ili su u potpunosti opovrgavali njegovo postojanje kao dominantne društvene prakse među Bošnjacima, a ispostavilo se da je potonje većinski stav ispitanika. Doc. dr. Almir Bašović, književnik je i profesor književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a za Stav je rekao da se u jednom dijelu javnosti bošnjački nacionalizam napuhao se do gotovo grotesknih razmjera
O lijepoj robinji po imenu Šahdidar ne znamo mnogo. Spominje se da je rodom iz Sarajeva i da je bila robinja kod Gazi Husrev-begove sestre Neslišah. Zaljubljeni beg oslobodio je robinju i oženio se njome. Udajom je postala kaduna (hatun), a kasnije i vakifa, jer je sagradila jednu džamiju i mekteb uz tu džamiju
Malo je falilo da majci srce pukne kada joj je rečeno da mora pustiti mene, jer ću ja “doći drugim autobusom”. Rekao je to neki bezimeni vojnik (jedan od hiljadu drugih) i odvojio me. Došao je drugi vojnik i rekao mu da me pusti. U dvjema rečenicama stane život: “Doći će drugim autobusom” i “Pusti ga”. Da je bilo po riječima prvog, ja nikad ne bih došao
Darka Bilić, znanstvena saradnica na Institutu za povijest umjetnosti u Splitu – Centar “Cvito Fisković” za Stav otkriva da je kao suradnik Programa za islamsku arhitekturu 'Aga Khan' istraživala građevine za smještaj putnika u Bosanskom ejaletu u rano moderno doba. „Kako sam prethodno istraživala arhitektonska ishodišta splitskog lazareta te infrastrukturu uz trgovački put koji je od Splita vodio prema Sarajevu, htjela sam ove građevine staviti u širi geografski kontekst”
U “Konzumu” smo pokušali provjeriti ovu informaciju. PR kompanije Amra Karahmetović nas ljubazno zamolila da pošaljemo pitanja i oni će u što kraćem roku odgovoriti. Uradili smo kako je tražila. Međutim, više se nije javljala na telefon niti je poslala odgovore
O Petru Dušaniću najbolje govori bizarna situacija koja se desila u Prnjavoru: u zemlji s pola miliona nezaposlenih na Dušanićev oglas za popunu pedeset radnih mjesta u fabrici lanaca “Metalka” niko se nije javio. Prnjavorčani objašnjavaju: “Znamo ko je Petar Dušanić”
Nedavno je u Večernjem listu objavljen tekst pod naslovom Na izborima postali Hrvati ili kako su Adnan i Nuko ušli u saziv Gradskog vijeća Sarajevo. U ovom tekstu Večernjak, između ostalih, i Tonija Vukadina optužuje da nije dovoljno dobar Hrvat, ili da se samo predstavlja kao Hrvat, a da to zapravo nije. Novinar Večernjeg lista Vukadina je stavio u isti koš s nekolicinom drugih, ustvrdivši da je, lažirajući hrvatski identitet, ušao u Gradsko vijeće Sarajevo, u kojem djeluje kao “uzdanica najsnažnije bošnjačke stranke – Stranke demokratske akcije”. U tekstu se još i navodi kako su određeni političari, “koji se predstavljaju kao Hrvati”, uplaćivali novac za klanje kurbana, ali i klanjali u obnovljenoj džamiji u Gacku 2011. godine. Magazin Stav u razgovoru s Vukadinom saznao je da postoje ozbiljne indicije da je on, unatoč Večernjaku, izvorni Hrvat. Toni Vukadin ne ide na džumu, ne uzima abdest prije sjednice Općinskog vijeća, a pritom voli svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu i rodno Sarajevo
“S tuzlanskog aerodroma 2013. godine prevezeno je 61.000 putnika u Malmö, Göteborg i Basel. Pozicioniranje prvog baznog aviona 2015. godine i povećanje broja operacija rezultiralo je rekordnim brojem prevezenih putnika u 2016. godini, kada ih je prevezeno 311.000”
