Zbog cjelokupne situacije, u Potočarima ove godine neće biti prisutan veliki broj osoba kao proteklih godina. Neće biti ni organiziranog prijevoza autobusima u Potočare. Izvjesno je da bi ove godine, da nije bilo pandemije virusa korona, u Potočarima bilo više od 50 hiljada osoba. U Memorijalnom centru “Srebrenica – Potočari” svjesni su da će ove godine “sve biti drugačije kada je u pitanju godišnjica obilježavanja”
Bosna i Hercegovina je među zemljama u koje se, prema preporukama Vlade Danske, ne bi trebalo putovati. Svi oni koji se ogluše o preporuke Vlade i otputuju u zemlje koje su označene kao rizične moraju po povratku u Dansku u samoizolaciju od petnaest dana, i to na vlastiti račun
Kažem mu: 'Kakvu liniju, sinko, vidiš li ti da svi iz čete 'Hamza' izginuše?! Ginu borci, ginu komandiri. Kako je krenulo, i ti ćeš, Bog zna najbolje.' Kaže on meni: 'Ma ne mogu ja, mama, biti kod kuće, a ljudi ginu.' Onda mu predložim da se ne vraća u četu 'Hamza', da ide u neku drugu jedinicu gdje će biti manje izložen borbama. Kažem mu: 'Sinko, nemoj biti ni prvi ni zadnji. Polahko!' I bogami, tad kad je otišao početkom maja, sve je rjeđe dolazio kući. Kad bi došao kući, ja ga pitam: 'Gdje si ti do sada, što ne dođeš?' Kaže: 'Ne dam, mama, da mi neko može prigovarati da se izvlačim'”, sjeća se majka Arifa
Ministarstvo za hadž i umru saopćilo je kako je odluka donesena zbog trenutne situacije uzrokovane zarazom koronavirusom
Kako spasiti domaći turizam? Možda nije dovoljno za spas, ali vrijeme je da svi pokažemo dozu solidarnosti prema turističkim radnicima u Bosni i Hercegovini i da ove godine odmore provodimo u vlastitoj zemlji. Imamo kvalitetnih turističkih destinacija, ljepota od kojih zastaje dah, mnogo toga što smo trebali posjetiti i vidjeti, a još nismo. Vrijeme je da to učinimo.
Osim nekoliko spomen-soba posvećenih čuvanju sjećanja na herojsku borbu pripadnika 5. korpusa, koje su nastale i opstale voljom pojedinaca i entuzijasta koji vole svoju zemlju, nema ozbiljnijeg i institucionalnog pamćenja i sjećanja na “silu nebesku”. A prošlo je pet punih godina od pokretanja projekta muzeja 5. korpusa
Godine 2016. na njemačkom jeziku publicirana je knjiga Srebrenica: hronologija jednog genocida ili šta se desilo sa Mirnesom Osmanovićem historičara i novinara Matthiasa Finka. Ova studija na 1.000 stranica nudi iscrpnu genealogiju Genocida u Srebrenici. Autor se godinama bavio ovom temom, sam je poduzimao i učestvovao u brojnim istraživanjima u Bosni sakupljajući informacije od stotina svjedoka, a od posebne je važnosti činjenica da je od samog početka pratio rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Knjiga je nastala kao rezultat višegodišnjih istraživanja koje je autor proveo po narudžbi Instituta za društvena istraživanja u Hamburgu. Ovaj institut (HIS) vrijedi za jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih u Saveznoj Republici Njemačkoj, a poseban ugled postigao je istraživanjima na području nasilja u društvu u 20. stoljeću.
Rusija ispoljava težnju da bude ključni akter u evropskim i globalnim okvirima, pored ostalog i tako što ideološki, politički i finansijski podržava radikalne desničare, evroskeptike jer djeluju u pravcu slabljenja EU. Rusija je uspostavila medijsku infrastrukturu širom Evrope, propagirajući teze ekstremnih desničara protiv supranacionalne uloge Bruxellesa
Samo ovo trnje zna koliko ih je još razbijeno i skrajnuto ispred naših očiju, iz kojih se, umjesto suza saosjećanja, slijevaju potoci pohlepe
Da li su, u svakom slučaju rivalski, interesi Turske i Rusije nužno suprotstavljeni? Sudeći po odgovoru ministra Çavuşoğlua na konferenciji za štampu s inoministrom Irana Zarifom (ponedjeljak 15. juni) u Istanbulu, “nisu”. Odnosno, predsjednici Erdoğan i Putin imaju “u principu” saglasne stavove o tome kako da dođe do trajnog primirja i uspostavljanja političkog procesa
