Prema posljednjim podacima Centralne banke BiH iz jula 2016. godine, ukupna direktna strana ulaganja na dan 31. decembra 2015. godine u BiH iznosila su 12,2 milijarde KM. Zemlja koja je najviše uložila u 2015. godini u BiH jeste Hrvatska (161 milion KM). Slijede Holandija (87 miliona KM), Turska (64 miliona KM) i Luksemburg (62 miliona KM). Države koje su investirale iznose iznad 20 miliona KM jesu Austrija, Italija, Rusija i Kuvajt. Ko je od političara zaslužan za privlačenje stranih investicija u BiH, ko je zaslužan za uspješne domaće projekte, odnosno ko je zaslužan za propast određenih projekata

Piše: Jakub SALKIĆ

Željko Komšić, predsjednik DF-a

Dva mandata u Predsjedništvu BiH – pozvao investitore da ulažu u BiH.

Zlatko Lagumdžija, bivši ministar vanjskih poslova BiH

Rekao je da će dovesti kineske i arapske investitore u BiH. Samo je rekao. O aferi “Reket” nije mnogo pričao, ali biznismen Nihad Imamović prijavio je da ga je Zlatko, s vlasnikom “Butmira” Huseinom Hasibovićem, ucjenjivao. Slučaj nikad nije dobio sudski epilog.

Nermin Nikšić, bivši premijer Vlade Federacije BiH

Blok 7 TE Tuzla – za njegova vakta pripremljena je projektna dokumentacija za izgradnju Bloka 7 i izabran izvođač radova, kineska firma “China Gezhouba Group”. Vrijednost 1,3 milijarde KM. Dogovor još nije finaliziran jer Vlada Fadila Novalića i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić nastoje poboljšati uvjete ugovora o finansiranju s Kinezima.

65 kilometara autoputa i Sarajevska obilaznica – najveći dio novca i projektne dokumentacije za izgradnju autoputa već je bio osiguran dok je Erdal Trhulj bio na čelu Autocesta FBiH, tako da je Nikšićevoj Vladi ostao lakši dio posla, ali svejedno, velike zasluge za izgradnju pripadaju upravo ovoj Vladi i državnim firmama koje učestvuju u tom poslu. Istina, i ova Vlada ostavila je osigurano finansiranje određenih dionica.

Dragan Čović, član Predsjedništva BiH

Kladionice – iako Čović tvrdi da on i HDZ nemaju nikakve veze s kladionicama, veza, ipak, ima. “Williams”, kladionicu iz Širokog Brijega, zastupala je Čovićeva supruga, po struci advokat. Kladionice “Intersport Mostra” i “Bet-shop” Mostar, koje su u stečaju, ostale su dužne državi 18 miliona KM. Kladionica “Derby Bet Shop” dužna je 20 miliona. Zajedničko im je vlasnik. Dinko Slezak. On je 2006. godine založio svoju imovinu kako bi Dragan Čović izašao iz zatvora. Novac je od kocke Slezak uložio u građevinarstvo. Izgradio je zgrade Hercegovačke banke i Hrvatskih telekomunikacija Mostar u vrijeme dok su HDZ-ovi kadrovi bili na rukovodećim mjestima ovih firmi.

Milorad Dodik, predsjednik RS-a i bivši premijer

Aerodrom Trebinje – obećao je izgradnju aerodroma, Vlada RS-a je 2009. za projektnu dokumentaciju dala 1,6 miliona maraka, osnovano i preduzeće JP Aerodrom Trebinje i ugašeno 2013. Ako se nekome ukaže aerodrom u Trebinju, neka javi. Do sada ga niko nije vidio.

Preduzeće “Nikola Tesla” – Dodik je tvrdio da Nijemci sele proizvodnju iz Kine u istočnu Hercegovinu. Zato je osnovao preduzeće “Nikola Tesla” i za direktora postavio Dragana Vučetića. Firma je trebala razvijati tekstilnu industriju i električne automobile za njemačke pošte. Tekstilne su fabrike propale, električni automobil nikada nije razvijen, a Vučetić je pobjegao. Firma je RS oštetila za 10 miliona KM.

TE Stanari – Dodik je srbijanskom biznismenu Vuku Hamoviću i njegovom EFT-u besplatno dao zemljište ispod kojeg se nalazi milijarde maraka vrijedno rudno bogatstvo. Vještaci su procijenili da zemlja ništa ne vrijedi. Dodik je zaključkom Vlade, dok je bio na njenom čelu, odredio da se na kupovinu ovog zemljišta neće primjenjivati Zakon o privatizaciji. EFT je uložio 550 miliona eura i izgradio termoelektranu. Dobili ugalj besplatno, prodaju struju i zgrću lovu.

Naftna industrija – Ruskoj firmi “НефтегазИнКор” Vlada RS-a je za 115 miliona eura prodala Rafineriju nafte u Bosanskom Brodu, Rafineriju ulja Modriča i benzinske pumpe “Petrol”. Danas Rafinerija nafte ima akumulirani gubitak od 557 miliona maraka, na ivici je stečaja i posljednje tri godine konstantno smanjuje proizvodnju.

Telekom Srpske – Dodik je Telekom prodao Telekomu Srbije za 646 miliona eura. Niko ne zna gdje su pare od prodaje.

Južni tok – 2013. godine s “Gazpromom” Dodik potpisao Mapu puta za gasovod Južni tok, čiji bi krak prolazio kroz RS. To bi bila investicija od milijardu KM, ali samo još Dodik tvrdi da projekt nije propao.

Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a

Privatni biznis – Radončić je privatne dnevne novine osnovao 1995. godine, a bivšoj supruzi Azri prodao kako bi mogao postati ministar sigurnosti BiH za 200 miliona maraka. Za sada, ali ne zadugo, ostaju tajnoviti ugovorni odnosi “Avaza” i Radončića. Izgradio dva tornja u privatnom vlasništvu, “Radon Plaza” na temeljima nebodera “Oslobođenja” i “Avaz Twist Tower”. Iako se reklamira kao “najveći graditelj nakon Gazi Husrev-bega”, Radončić svoje privatno vlasništvo nije uvakufio u opće dobro. No, uvrštavamo ga zbog jedne druge činjenice. Naime, tornjeve je sagradila firma “Vranica”, nekada gigant građevinarstva, a nakon tog su posla radnici već štrajkovali jer nisu dobili plate. Radončić im je poslao 50.000 KM pomoći. Firma je u stečaju. Radončić je prije nego što je firma propala kupovao dionice “Vranice”. Mnogi tvrde da je upravo on uništio “Vranicu” jer je bacio oko na 70.000 kvadrata zemljišta ove firme na Stupu.

“Prezident nekretnine” – s Miloševićevim finansijerom rata Miroslavom Miškovićem, koji je osuđen za kriminal u Srbiji, Radončić je osnovao firmu “Prezident nekretnine”. Htjeli su graditi tržni centar, a Mišković je “Avazu” za to uplatio 4,5 miliona eura. Firma je ugašena, tržni centar nikada nije izgrađen.

Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH

“Srebreničanka” – na inicijativu Izetbegovića investitori iz Azerbejdžana su u Srebrenici otvorili fabriku pomfrita. Uložili su 10 miliona maraka, zaposlili 30 radnika, sarađuju s 500‑600 kooperanata i prerađuju 15.000 tona krompira.

“Bosanka” – u Doboju firma iz Azerbejdžana ponovo pokreće “Bosanku”, fabriku za preradu voća i povrća. Fabrika će biti završena polovinom 2017. “Benkos grupa” je uložila 40 miliona eura, zaposlit će 300 radnika i 1.000 kooperanata. I ovaj je projekt inicirao Izetbegović.

“Sarajevo City Centar” – tržni centar, hotel i biznis‑centar. 160 miliona maraka investicija, 1.500 radnika. Investitor saudijski biznismen Sulejman al-Šidi.

Hotel “Bristol” – Al-Šidi je u obnovu hotela uložio 30 miliona maraka i zaposlio 150 osoba.

“Poljine Hills” – naselje s 200 vila i 10 stambenih zgrada u općini Vogošća treća je investicija Al-Šidija u BiH. U ovaj projekt bit će uloženo više od 80 miliona maraka.

Povoljni krediti – 100 miliona eura kredita za poljoprivredu, proizvodnju i povratak na inicijativu Izetbegovića odobrila turska Ziraat banka, a plasirano preko BBI banke i Ziraat banke u BiH. Dodatnih 50 miliona eura kredita Ziraat banke za mala i srednja preduzeća.

Obnova i izgradnja historijskih i vjerskih objekata – iako nije riječ o direktnim investicijama, Izetbegović je direktno ili indirektno posredovao u osiguranju finansija za izgradnju ili obnovu kulturno-historijskih i vjerskih objekata u BiH. Također, može se reći da je isto radio i kada je riječ o oporavku nakon katastrofalnih poplava 2014. Prije svega, u ovom je dijelu najviše ulagala Republika Turska, s kojom Izetbegović njeguje izuzetno dobre odnose.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Izvoz mesa u Tursku – iako nije među visoko pozicioniranim političarima, Šarović je zaslužan, i treba mu za to odati priznanje, za bescarinski izvoz mesa u Tursku. To je mnogo značilo za poljoprivredne proizvođače, prerađivačku industriju i bh. aerodrome. Očekuje se nastavak aranžmana i u 2017. godini. U 2016. u Tursku je izvezeno 14.000 tona mesa, što je posao vrijedan 70 miliona maraka.

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU – Šarović je dobrim dijelom zaslužan za dobijanje dozvole za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU. U prošloj godini izvoz mliječnih proizvoda bio je oko 65 miliona maraka, a izvoz u EU oko šest miliona. Polahko ali sigurno se bh. firme probijaju na tržište EU.