Alija Isaković (Bitunja kod Stoca, 15. januar 1932. - Sarajevo, 14. mart 1997.) bio je pisac, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i povjesničar jezika i književnosti. Bio je i geološki tehničar, TV-scenarist, urednik časopisa "Život", urednik edicije Kulturno naslijeđe BiH u sarajevskoj "Svjetlosti".
Objavljenja zbirka sjećanja Zorana Turkovića, privrednika i kandidata za načelnika Općine Stolac
Načelnik Stjepan Bošković želi da se i dalje, umjesto o stvarnim životnim problemima, bavi nacionalnim interesima, trvenjima i sukobljavanjima. Upravo takav njegov stav motivirao je 15-tak mladih i uspješnih Stočana da se kandidiraju na listama za Općinsko vijeće i da, koliko je to moguće, promijene narativ o ovom gradu. Jedan od njih jeste i mladi ekonomista Adnan Frenjo, izvršni direktor firme “Hercegovinapromet”
Jadranko Prlić, Valentin Ćorić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Berislav Pušić i Bruno Stojić osuđeni su i za zločine u Stocu
Inicijativa za Stolac traži od Centralne izborne komisije (CIK) BiH da produži rok za pristizanje glasova putem pošte na 25 dana od dana održavanja izbora.
Mi živimo zajedno, Bošnjaci i Hrvati. Što se tiče samih ljudi, tu je prilično blizak odnos među ljudima. Naravno, nije to kao nekada, ali ljudi rade i komuniciraju. Ja imam agenciju u Stocu i 30 posto mojih klijenata su Hrvati. Tog podozrenja je puno manje, ali što se tiče politike, to je potpuna podijeljenost zadnjih godina. Čak se političke stranke u Stocu uopće ne sastaju na lokalnom nivou, potpuno je poremećena struktura dijaloga, zapravo, dijaloga nikako i nema. Dok sam ja nekad bio predsjednik OV-a, puno je više bilo dijaloga nego sada. Politički procesi u Stocu, umjesto da napreduju, nazaduju. Moj cilj, moj politički program u Stocu, njegova okosnica, jeste da se sjede za zeleni stol i podvuče ta crta. Dosta je rata, iako mi nikada nećemo ni prežaliti ni oprostiti ono što su činili Bošnjacima u Stocu, ali zločinci su zločinci, hajmo ih osuditi i idemo dalje. Ne treba se niko bojati da ćemo se mi nekome svetiti
Pored objekta nekadašnje Koštane bolnice danas je položeno cvijeće, proučena Fatiha i odana pošta civilima koji su mučki ubijani u vremenu od maja do oktobra 1993. godine
Ako bi se i za šta moglo reći da je obilježilo period Perićevog biskupovanja, onda su to građevinski poduhvati ovakve vrste: katoličenje humske zemlje i prostora Hercegovine, “prozelitizam” nad hercegovačkim brdima i kotlinama
Kantonalna organizacija SDA Hercegovačko-neretvanskog kantona najoštrije osuđuje nelegalno izvođenje radova na području nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, na području Starog grada u Stocu i skrnavljenje ove zaštićene zone pokretanjem radova na izgradnji „prve postaje križnog puta“, čiji je investitor „Župa svetog Ilije proroka – Stolac“.
Treba podsjetiti kako ovo nije prvi put da lokalne stolačke vlasti krše odluke državnih institucija. Naime, prije petnaest godina naloženo je uklanjanje nelegalno postavljenog križa na najvišoj tački stolačkog Starog grada, na vrhu austrougarske tvrđave. Križ je tamo postavljen, iako je jasno naznačeno da na tvrđavi ne smije biti nikakvih građevinskih zahvata
