fbpx

Sela Međuriječje, Mioče, Mokronoge i Ustibar, koja pripadaju Bosni i Hercegovini, odnosno sve što se nalazi na lijevoj obali Lima, trebala bi pripasti Srbiji, dok sela koja se nalaze na desnoj obali Lima, Sjeverin i Živinice, koji su sada u Srbiji, trebaju pripasti Bosni i Hercegovini. Uz to, dio naše zemlje kroz koji prolazi pruga Beograd – Bar također bi trebao pripasti Srbiji. U ovim selima živi oko 2.000 stanovnika. O ideji razmjene teritorija s njima još niko od zvaničnika dviju zemalja nije razgovarao

Ukupna površina Bosne i Hercegovine koju Srbija traži iznosi 40,45 kilometara kvadratnih. Srbija predlaže da joj u potpunosti pripadnu područja HE Zvornik 1 i Bajina Bašta, uključujući i akumulaciona jezera. Za područje Rudo, kroz koje prolazi pruga Beograd – Bar, Srbija predlaže razmjenu teritorija

Erdoğana su u Srbiji dočekali u ponoć Aleksandar Vučić i kolona ministara i sve su uradili da osiguraju praznično raspoloženje, a sve to očekujući turska ulaganja. Sasvim normalno! S druge strane umjesto da se u tome vidi ekonomska prilika, svaki odnos Bakira Izetbegovića i Recepa Tayyipa Erdoğana, a on jeste istinski bratski i prijateljski, u BiH se nenormalno dočekuje na nož te kvalificira najgorim mogućim uvredama i predrasudama

Moj je odgovor, sada već klišeizirani, na pitanje kako se osjećaš u Turskoj, ili kako si primljen u Turskoj: “Od prvog sam se dana ovdje osjećao bolje i prijatnije bez znanja jezika, nego u Mađarskoj sa znanjem jezika”. Dvije napomene, prvo: kliše je istinit, i drugo: ne dam ništa loše na Mađarsku i Mađare. Budimpeštu, u kojoj sam proveo malo više od sedam prvih godina migracije, i dalje volim od sveg srca. Međutim, istina je da različiti mentaliteti postoje i da su neki više kompatibilni, a neki manje.

Objašnjavajući sandžačkim Bošnjacima zašto je bitno podržati Vučića, lideri su naglašavali da će on i bez bošnjačke podrške pobijediti na ovim izborima i da je pragmatično stati na njegovu stranu i pokušati dobiti određene beneficije za Sandžak i Bošnjake, prije svega u vezi s izgradnjom autoputa i dugih infrastrukturnih projekata

Preletačević je obećao da će se, ako ne uspije u Srbiji postati predsjednik, kandidirati za člana Predsjedništva BiH, jer on je političar koji ne poznaje granice. Ako uradi to što je najavio, mogli bi biti zanimljivi sljedeći izbori u BiH. Međutim, u Srbiji nije imao konkurenciju, ali u BiH će itekako imati jer je i Konstantin Savić najavio kandidaturu

Iz Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije prigovaraju što je u zvanične praznike o kojima djeca trebaju učiti uvršten Dan Sandžaka, te što je sve što se odnosi na Rašku oblast preimenovano u Sandžak i sandžačko. Na nemalom broju primjera, anonimni stručnjaci iz Zavoda pozivaju na izbacivanje nekih “netačnosti” o srednjovjekovnoj Bosni, pozivajući na se poslovičnu srpsku vjernost historijskim “činjenicama”

Koordinator ekspertnog tima i direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Rasim Muratović za Stav otkrio je ko je sve sačinjavao tim, ni u jednom trenutku ne dvojeći u njihovu ulogu i doprinos. Među imenima nalazi se i ono odvjetnika Asima Crnalića, koji je trenutno u javnosti prepoznatljiv kao odvjetnik Fahrudina Radončića u procesu koji se protiv njega vodi pred Sudom BiH. Bez sumnje da ga je izabrao jer je riječ u prekaljenom profesionalcu i stručnjaku. Iz istog razloga angažiran je u tim agenta Sakiba Softića. Međutim, s obzirom na Radončićeve izjave kontra Bakira Izetbegovića, postavlja se pitanje hoće li optužiti i vlastitog odvjetnika za veleizdaju s obzirom na odbijanje revizije?! Upravo je to učinio kada je riječ o članu Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda, pa što ne bi i svome odvjetniku koji je bio dio ekspertnog tima?!

Mi jesmo post-ratni, post-konfliktni, post-traumatski region, što je sve naravno tačno, mi smo pre svega postgenocidni region prema odredbama međunarodnog krivičnog prava, prema presudi Međunarodnog suda pravde od 26. 2. 2007. po dve osnove: počinjen genocid u Srebrenici i nečinjenje Srbije da taj genocid spreči. Od 11. 7. 1995. postoji u Srbiji zapravo zavera ćutanja ili zločin ćutanja ili genocidofobija