Republika Hrvatska i Republika Srbija potpisnice su Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji osigurava teritorijalni integritet i suverenitet države Bosne i Hercegovine. No, na koji se način ti vrlo ozbiljni i obavezujući potpisi (amaneti) ispunjavaju?
Dolazak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana u Sandžak, bez dileme, događaj je decenije, a možda i mnogo duže vremenske epohe, kažu mnoge Sandžaklije. Erdoğan je za njih čovjek, vjernik, hrabar, ponosit i odvažan, borac za pravo i pravdu, dostojanstvo i čast čovjeka i vjernika. Erdoğan se na društvenim mrežama u mnogim komentarima sandžačkih Bošnjaka označava i kao “predsjednik i reformator”
Erdoğana su u Srbiji dočekali u ponoć Aleksandar Vučić i kolona ministara i sve su uradili da osiguraju praznično raspoloženje, a sve to očekujući turska ulaganja. Sasvim normalno! S druge strane umjesto da se u tome vidi ekonomska prilika, svaki odnos Bakira Izetbegovića i Recepa Tayyipa Erdoğana, a on jeste istinski bratski i prijateljski, u BiH se nenormalno dočekuje na nož te kvalificira najgorim mogućim uvredama i predrasudama
Erdoğan je napao islamofobiju i korištenje sintagme “islamski terorizam”, primijetivši očigledno da budisti ubijaju Rohinje pa nikome ne pada napamet da to nazove “budističkim terorizmom”. To je bila poruka Trumpu, s kojim se sastao nekoliko sati kasnije, a koji ne propušta priliku da poveže islam i terorizam. “Budite ono što jeste” snažna je poruka s tog skupa
Na obilježavanju godišnjice pokušaja državnog udara, u subotu, 15. jula, širom Republike Turske održan je “Marš nacionalnog jedinstva i demokratije”, gdje su se okupili milioni. Predsjednik Turske Erdoğan prvo je prisustvovao skupu u Istanbulu na Mostu šehida 15. juli, gdje se zahvalio svima koji su stali u odbranu slobode, ezana, zastave, države i budućnosti, a zatim je otputovao u Ankaru, gdje se također obratio okupljenim građanima
Analizirajući parlamentarni sistem Erdoğan je kazao: “Ja sam običan smrtnik. Da li čovjek, koji može svakoga trenutka umrijeti, može pripremiti ovakav sistem za sebe?” Dosad ustaljena praksa prihvatanja/nametanja reformskih promjena kroz državne udare ili oslobodilačke ratove, odašiljala je svijetu predstavu o demokratski nezreloj naciji. Međutim, po prvi put u historiji Republike Turske ustavne promjene su ostvarene opredjeljivanjem naroda referendumskim putem, pod mirnim i prihvatljivim okolnostima.
Stalni dopisnik časopisa Stav iz Turske, Bojan Budimac, za naš list je komentirao netom održani referendum u Turskoj
