Promovirana poštanska markica s likom prof. dr. Muniba Maglajlića
Naredna poštanska markica je posvećena Safvet-begu Bašagiću, jednom od utemeljitelja novije bošnjačke književnosti, pokretača više književno-kulturnih projekata među Bošnjacima.
Koncert četiri nacionalna društva održan u Vijećnici: Potpisan i važan sporazum o saradnji
vaj događaj i manifestacija pokazuju da su sve naše razlike u stvari naše prednosti. To moramo tako shvatiti, kazao je gradonačelnik Sarajeva Skaka
Džeko Hodžić – “Slikana antologija 40+”
Stavljati poeziju ispisanu rukom poete uporedo s likovnim djelom koje ga pokušava oslikati i obuhvatiti na različitim nivoima može izgledati čudno i preambiciozno. Međutim, duga je historija pokušaja da likovna umjetnost oslika onu proznu i pjesničku, a kao rezultat toga nastala su neka od remek-djela
Prvi snimljeni prijevod Kur’ana recitiran ženskim glasom
“Mnogo je osoba koje nisu obradovane darom pismenosti, ali i naših sunarodnjaka kojima je uskraćen dar vida pa im je ova vrsta komunikacije s Božijom knjigom, možda, i jedina prilika da zaranjaju u njene dubine i vlastite duše oplemenjuju svakovrsnim biserima koje u svojim dubinama čuva. Kazivanje značenja časnog Kur’ana, osim što raznim grupacijama naše zajednice olakšava pristup prijevodu časnog Kur’ana na bosanski jezik, istovremeno omogućava druženje s Knjigom i onima koji, uslijed užurbanosti modernog života, imaju sve manje vremena za čitanje”
IN MEMORIAM: Tvrtko Kulenović (1935 – 2019)
U Sarajevu je prije tačno godinu dana na bolji svijet preselio akademik, pisac i profesor Tvrtko Kulenović. Rođen je u Šapcu 9. aprila 1935. godine. Između ostalog, bio je dugogodišnji profesor i profesor emeritus Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prvi predsjednik PEN-centra BiH, direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu, te redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH.
#Mojsevdah u borbi za održanje pozitivnog kolektivnog duha
Provodite vrijeme u karantinu, osjećate zebnju, preplašeni ste za svoje i zdravlje svojih ukućana, a slušajući najave ekonomske krize, pitate se hoćete li ostati bez posla. Kašljete, preplašeno mjerite temperaturu, panično još jednom čitate popis simptoma, priviđa vam se intenzivna njega, gušenje... Žao nam je, nemamo puno riječi utjehe, svi smo u istom čamcu, u istom moru nevolja, ali BZK “Preporod” je u ovim teškim vremenima našao načina kako da podigne raspoloženje građanima
Ulaganje u kulturu ulaganje je u budućnost
“Finansiranje 'Preporoda' još nije sistemski riješeno, tako da smo prepušteni sami sebi, odnosno sredstva za organizaciju kulturnih i drugih manifestacija prikupljamo od pojedinaca, članova 'Preporoda' i poduzetnika koji imaju razumijevanja za kulturu. Da imamo riješeno sistemsko finansiranje, sigurno bismo mogli planirati i realizirati i mnoge zahtjevnije projekte. Što se tiče Općine i viših nivoa vlasti, do sada nismo imali nikakve finansijske podrške. Krajnje je vrijeme da se ta situacija promijeni i da oni koji odlučuju o dodjeli sredstava prepoznaju značaj kulture za svaki narod”
Očekujemo mnogo jer identitet Bošnjaka prije svega čuvamo kroz kulturu
Međusobna saradnja temeljit će se na dobrovoljnoj osnovi i poslovnim interesima uvažavajući sve posebnosti svake od njih, a sve s ciljem da se unaprijede i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu kulturni sadržaji ne samo u Mostaru već i u cijeloj Hercegovini
Iskrena i prijateljska želja da se Bošnjaci upoznaju iznutra
: U pokušaju da Bošnjake razumije iz kulturološke, etnološke, imagološke, antropološke i sociološke perspektive, Zekić je čitaocu ponudio ogroman broj informacija i pisanih izvora, zajedno s vlastitim promišljanjima i dragocjenim zapažanjima. Izedin Šikalo istaknuo je da je Zekićeva studija svojevrsni nastavak rada Antuna Hangija u 21. stoljeću. Knjiga je to o običajima i kulturi bosanskih muslimana, s tim da se ovog puta oni uvažavaju ne samo kao vjerska i kulturna zajednica već i kao politički narod
Tematika rata u umjetnosti je neizbježna
Sve ono što se zatrpa i ostane nerazjašnjeno i neiskazano stvara određenu traumu. Ako postoji interes za ratnu tematiku, onda moramo dozvoliti da autor progovori. Vrijeme već čini da na temu rata gledamo iz drugih uglova. Danas imamo generacije mladih koje se ne sjećaju rata, ali žive njegove posljedice, tako da su odrastali bez roditelja, bez rođaka, bez svog krova nad glavom. Ko može zabraniti tim generacijama da iskažu vlastiti stav o tome? Rat je krucijalni događaj koji ne možemo preskočiti
Strana 1 od 3