fbpx

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom potpisivanja mirovnog sporazuma između Armenije i Azerbajdžana posredstvom Rusije o okončanju oružanog sukoba u spornoj regiji Nagorno-Karabakh/Artsakh pripremio analizu aktualnih događanja. Iz analize „Sukob Azerbajdžana i Armenije 2020: Povratak Rusije na Kavkaz - kraj rata između Armenije i Azerbajdžana“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Turska igra stabilizacijsku ulogu u regiji. Turska je naša bratska zemlja i saveznik. Od prvog sata, nakon što je međunarodna zajednica saznala da je Armenija napala Azerbejdžan, Turska je nedvosmisleno govorila na razini šefa države i drugih čelnika u znak podrške Azerbejdžanu, u znak podrške međunarodnom pravu. Armenija je grubo kršila međunarodno pravo okupirajući teritorij Azerbejdžana oko 30 godina. Dakle, to je uloga Turske – ništa drugo. Turska nam pruža moralnu podršku i zahvalni smo turskom vodstvu, predsjedniku i turskom narodu na solidarnosti i podršci

Dok se “međunarodna zajednica” hini “neutralnom” i osuđuje Tursku zato što je otvoreno stala na stranu Azerbejdžana, a na čijoj su strani međunarodni zakon i norme, Francuska, odnosno njen predsjednik Emmanuel Macron, dobrovoljno prihvata ulogu glavnog ložača. Trebat će mu svaki glas na predstojećim izborima, a jermenski lobi u Francuskoj ne može se precijeniti