fbpx

Vodeći se mišlju da svaki značajan pjesnik, a samog sebe smatra upravo takvim, mora biti režimska žrtva, Kazaz je svoje profesionalne neuspjehe i književnu anonimnost izvan kruga ideoloških istomišljenika odlučio objasniti time da je žrtva organiziranog proganjanja “duboke države” i mračnih sila koje stoje iza nje.

Teatarski autorski projekt glumice i teatarske radnice Hasije Borić Nana Fata Orlović ili Neka se čuju i vaši glasovi bit će premijerno izveden večeras u 19:30 sati u Sarajevu, u sali Franjevačkog centra na Grbavici. Nakon nekoliko godina “čekanja”, ova predstava konačno je dočekala svoju premijeru, a tim smo povodom razgovarali s njenom dramaturginjom Džejnom Avdić.

Posebno je, od Konakovića i njegovih najvatrenijih štovalaca – budućih potencijalnih perspektivnih kadrova i funkcionera javnih preduzeća, na nož dočekana analiza populizma i svojevrsnog ideološkog zaokreta njegove nove stranke.

Mihrab simbolički predstavlja ratište, ali ne mjesto fizičkog obračuna, kako bi pojedini mogli protumačiti, već unutarnjeg. Mihrab doživljavamo kao pećinu izdvojenu od svijeta u kojoj se borimo sa samim sobom da bismo se približili Bogu. Duhovnjaci islama koji se odvajaju iz društva i odlaze u pećine nalaze se u mihrabu (ratištu) u džihadu (naprezanju)

Haverić nastoji totalitarni postupak fizičkih likvidacija, zbog drugačijeg mišljenja i političkog opredjeljenja, predstaviti kao nekakvu dobro poznatu civilizacijsku tekovinu i baštinu, te amnestirati i rehabilitirati komunistički režim. I na kraju krajeva, a što je najproblematičnije od svega, pokušava danas, u 21. stoljeću, normalizirati takvu nasilnu i krvavu političku kulturu i ideologiju koja pripada smetljištu historije.

“ׅOdlazak u inostranstvo radi školovanja i prikupljanja iskustva pozitivna je stvar, ali, isto tako, uvijek trebamo imati na umu i povratak u domovinu, da u njoj gradimo svoju karijeru. Nažalost, mnogi mediji takmiče se u plasiranju vijesti iz crne hronike, iznoseći neosnovane pesimistične prognoze”, kaže direktor izvoza “AS Holdinga” Vedad Halilović

Da li su djela nastala na periferiji slijedila estetske principe centra? Šta ako se pojave djela s estetikom centra na “geografskoj” periferiji, da li je ponovo riječ o umjetnosti periferije? Nije. Primjer za ovo jesu objekti na tlu Bosne i Hercegovine za koje se zna da su djelo arhitekata sultanske radionice

Medžlis IZ Žepče odlučio je publicirati Ilhamijin Ilmihal, a, prema riječima glavnog imama Džafera ef. Gračića, Ilmihal bi trebao biti štampan u narednih mjesec dana. U razgovoru za Stav Gračić je istaknuo da je Ilhamija u širem sloju društva poznat po svojoj čuvenoj pjesmi Čudan zeman nastade, a da su druga njegova djela ostala u sjeni. “Moja želja je bila da Ilhami-babu promoviramo kao naš, žepački brend. Preko Elvira Duranovića sam saznao da u Gazi Husrev begovoj biblioteci postoje primjerci Ilhamijinog Ilmihala, i tako smo došli na ideju da to štampamo”