fbpx

Podaci s redovnog biračkog spiska kažu da u Srebrenici živi 555 osoba koje su starije od 80 godina. Kada je u pitanju nacionalni sastav, od 555 osoba starijih od 80 godina, njih 470 osobe su srpske, a 84 bošnjačke nacionalnosti. Centralna izborna komisija (CIK) svakako bi trebala obratiti pažnju na biračke spiskove te ih pravovremeno ažurirati i provjeravati. Naime, nekoliko stotina mrtvih osoba na biračkim spiskovima u Srebrenici moglo bi presuditi izbore

Simptomatično je to što se ovakvi tekstovi pojavljuju nakon što je primijećeno da su se bošnjačke političke i kulturne institucije ozbiljno angažirale i mobilizirale bošnjačku dijasporu. Očite su namjere da se ovo pitanje ôstavi na stol”, tačnije da se problematizira sve veće učešće protjeranih Bošnjaka u lokalnim izborima jer ono čini rezultate agresije, genocida i protjerivanja nepotpunim.

Potrebno je animirati Srebreničane u dijaspori da nakon registracije i glasaju putem pošte, jer animacija koja je obavljena tokom registracije glasača u dijaspori samo je pola posla. Sada je potrebno osigurati da registrirani izađu u punom kapacitetu i glasaju. U tu je svrhu u Srebrenici formirana inicijativa “Moja adresa Srebrenica” i Centar za informisanje građana. U Centru radi nekoliko mladih osoba koje su se vratile i odrasle u Srebrenici, a danas stoje na raspolaganju svojim sugrađanima koji su rasuti širom svijeta

Mi smo pogranična zona i puno je malverzacija i kod prijave glasača za glasanje putem pošte iz Srbije, ali i na sam dan izbora. Puno je glasača koji su davno umrli, a nalaze se na biračkom spisku i za njih neko glasa. Sve ove malverzacije smanjuju naš utjecaj jer se tako povećava izborni cenzus. Kako god, kada bi glasalo pedeset posto Bošnjaka koji imaju pravo glasa u Bratuncu, Zvorniku, Bijeljini i mnogim drugim mjestima, sigurno da bismo imali puno više onih u lokalnim skupštinama koji bi se borili za naša prava i naš status”, poručuje Salkić

Morate ponuditi određena rješenja da vas narod prepozna, da pokažete kako zaista želite određene promjene, da zaista želite napraviti ambijent u kojem će društveni interes nadvladati personalni. Kada to glasači prepoznaju, kada vas biraju, onda treba da shvate da taj kojeg su izabrali treba ponuditi kvalitet i povjerenje. Da birate one kojima možete vjerovati. Mislim da sam ja osoba kojoj ljudi mogu vjerovati

Mi živimo zajedno, Bošnjaci i Hrvati. Što se tiče samih ljudi, tu je prilično blizak odnos među ljudima. Naravno, nije to kao nekada, ali ljudi rade i komuniciraju. Ja imam agenciju u Stocu i 30 posto mojih klijenata su Hrvati. Tog podozrenja je puno manje, ali što se tiče politike, to je potpuna podijeljenost zadnjih godina. Čak se političke stranke u Stocu uopće ne sastaju na lokalnom nivou, potpuno je poremećena struktura dijaloga, zapravo, dijaloga nikako i nema. Dok sam ja nekad bio predsjednik OV-a, puno je više bilo dijaloga nego sada. Politički procesi u Stocu, umjesto da napreduju, nazaduju. Moj cilj, moj politički program u Stocu, njegova okosnica, jeste da se sjede za zeleni stol i podvuče ta crta. Dosta je rata, iako mi nikada nećemo ni prežaliti ni oprostiti ono što su činili Bošnjacima u Stocu, ali zločinci su zločinci, hajmo ih osuditi i idemo dalje. Ne treba se niko bojati da ćemo se mi nekome svetiti

Zaista se trivijalnim čini predstojeće izbore u Mostaru doživljavati kao lokalne, tretirati ih samo kroz teme bitne za prosperitet mjesnih zajednica, kvartova i mahala. Idejni pravac politike HDZ-a i stranaka okupljenih oko HNS-a, o čemu dostatno svjedoči njihov stav o potvrđenoj presudi Međunarodnog suda u Hagu u slučaju “Prlić i ostali”, kao i oslikani mural pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka u prostorijama navijača “Zrinjskog”, od 1992. godine do danas ni za dlaku se nije promijenio

Bošnjačka dijaspora koja često ističe da želi biti više uključena u procese koji se dešavaju u njihovoj domovini veoma jednostavno ima priliku da, kako to vole reći, “uzmu stvari u svoje ruke”. Registriranje i glasanje na predstojećim izborima prilika je za dijasporu da prema svojoj volji donesu prevagu u najvažnijem političkom procesu na koji direktno imaju mogućnost da utječu

Na lokalnim izborima 2016. godine u Foči je također bila oformljena zajednička probosanska lista, koja je uvećala izborni rezultat u odnosu na prethodni izborni ciklus i imala dva odbornika u Skupštini opštine.

“Spominju se neke različite vrste zelenih ili raznobojnih ljevica. Ljevica je ljevica. Pripadam jednoj lijevoj orijentaciji, dakle socijal-demokratskoj orijentaciji, i stranka iz koje dolazim, SD, dobila je podršku i DF-a, tako da sam ja i kandidat te koalicije koja se zove “Zajedno i odlučno”. Pričaju sada kako sam povezan i s nekom desnicom, a pitao bih građane šta je konkretno ljevica ili desnica ako se radi o samim interesima građana?! Nikada to ne bih tako grubo dijelio”