“Sa Srbima pričam i radim jer imamo obostrani interes. S njima pričam i o ratu. Nekada se desi da u kafiću 'Tamo daleko' spomenemo neku situaciju u ratu, i onda shvatimo da je neko od nas bio baš tu, i da smo jedni na druge pucali u toj akciji. I sve je to u redu, popiti kahvu i o tome i pričati, ali, ako bi opet bio rat, zna se: Hurem u Gođenje, oni u Pijesak, linija u Rijekama”
Nakon izraelskog uništenja osamsto godina stare marokanske četvrti u junu 1967. godine, Jevreji su htjeli preuzeti kontrolu nad svetom džamijom. Aktuelni napori Vlade Izraela da osigura potpunu kontrolu na Al-Aksom nisu izuzetak, već praksa na kojoj se istrajava pola stoljeća. Teško bi bilo i nabrojati sve masakre nad vjernicima kako bi se osigurala prevlast nad Al-Aksom, te druge načine teroriziranja palestinskog stanovništva i sistematskog uništenja Al Akse, od kojih treba istaknuti spaljivanje Salahudinovog minbera u džamiji Al-Aksa u augustu 1969. godine i podmetnuti požar u džamiji 1996. godine, koji su ugasili vjernici pristigli na sabah-namaz
Muslimanska braća (Al-Ikhvan al-Muslimin) najutjecajniji su svjetski pokret koji zagovara aktivno uključivanje muslimana u politiku i usklađivanje državno-pravnog sistema zemalja s muslimanskom većinom s islamskim svjetonazorom. Iako je osnovan u Egiptu, vremenom je oformio ogranke u nekoliko drugih muslimanskih zemalja, snažno se boreći protiv političkog i kulturnog imperijalizma i kolonijalizma evropskih osvajača. Nakon što su demokratskim putem došli na vlast 2011. godine, Ihvani su svrgnuti u vojnom puču 2013. godine, kada je El-Sisi došao na vlast uz pomoć Izraela i arapskih prijatelja koji su u Braći vidjeli jedinu ozbiljnu prijetnju autokratskim režimima arapskog svijeta. Ovo je priča o usponu najvećeg islamističkog pokreta 20. stoljeća koji je utjecao na političku klimu u brojnim arapskim državama, ali i u Turskoj, jer se AK partija percipira kao krilo Muslimanske braće
Talaat Fehmi medijski je portparol Muslimanske braće, najvećeg i najutjecajnijeg islamskog reformističkog pokreta. Za Stav govori o aktuelnim pitanjima s kojima se Bratstvo hvata u koštac, programu djelovanja i budućnosti pokreta.
Ako ne zanemarimo povezanost Fahrudina Radončića s velikim protestima 2014. godine u Bosni i Hercegovini koji su podsjećali na puč, onda ne čudi ovakav odnos prema pokretu i navođenje riječi El-Sisija kao “eksperta” za Muslimansku braću i demokratiju. Ono što pomalo začuđava jeste to što Radončić preko Avaza nastoji plasirati sliku Bratstva kao terorističke organizacije kako bi oklevetao Bakira Izetbegovića i SDA
Ko se još sjeća da je nobelovac Muhammed Baradei pobjegao iz Egipta čim je izvršen vojni udar koji je prizivao? Isto se desilo i najvećem egipatskom komičaru Basimu Jusufu. S druge strane, nema ništa novo što je šejh El-Karadavi rekao ili uradio u svojoj dubokoj starosti što nije govorio ili radio ranije kada je bio nagrađivan po zemljama koje sada traže njegovo stavljanje na terorističku listu. Novo je to što su establišmenti u tim zemljama procijenili da je taj diskurs jedina alternativa njihovoj neograničenoj samovolji.
U njemu je bilo sjedište Zemaljske skupštine i Narodne vlade. U njemu su stanovali poglavari zemlje i članovi kuće Habsburga. U njemu su boravili generali, državnici i banovi. U njemu je bio smješten prvi medicinski fakultet u Bosni i Hercegovini. U “Konaku” je, smatraju neki historičari, izdahnuo Franz Ferdinand, čija je smrt pokrenula najveći od svih do tad viđenih ratova
Prošla je godina otkako su oficiri lojalni terorističkoj organizaciji Fetullaha Gülena (FETÖ) pokušali izazvati državni udar protiv turskog demokratskog poretka. Precizne rekonstrukcije pojedinih dešavanja u noći između 15. i 16. jula 2016. godine, koje su već godinu tema novinskih članaka i naučnih studija, popunjavaju mozaik historijskog zemljotresa čije se posljedice osjećaju i dvanaest mjeseci nakon prvog ispaljenog metka. Stoga podsjećamo samo na one najvažnije događaje koji su odredili propast terorističkog akta osmišljenog u Pennsylvaniji
Arapski jezik i književnost studirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, gdje se postepeno upoznavao s bliskoistočnom kulturom. I prije samog studija izražavao je veliko interesiranje za islamsko kulturno naslijeđe. “U tom inicijalnom periodu to je uglavnom išlo preko književnosti i muzike i snažne empatije spram palestinskog pitanja kao i duboke ljubavi prema Malcolm X-u i njegovoj beskompromisnoj borbi za prava Afroamerikanaca. Takođe, u to vreme sećam se da sam slušao u nedogled fenomenalne 'Sabri brothers' očeve muzike qawali. Inače, zanimljivo je da je upravo jednog od dvojice braće Sabri nedavno ubio fanatik iz redova tzv. Islamske države. Tekstovi su tog benda u to doba meni bili zaista nesagledivo duhovno inspirativni”, kaže Ivan Ejub Kostić. Kao rođeni Beograđanin, primio je islam, a za Stav pri put javno progovara o svojoj konverziji
Jedno od najvećih dovišta bosanskohercegovačkih muslimana jeste Ajvatovica. U sjećanje na pobožnog Ajvaz-dedu i čudo raspuknuća goleme stijene, svake se godine na njoj okupe hiljade vjernika. O odnosu vjernika prema Ajvatovici najbolje govori podatak da su je prozvali malom Ćabom
