TIKA podržala rad Udruženja žena ”Sehara“ iz Goražda
TIKA je donirala materijale među kojima su pamuk, vuna, svila i tome slično
Dedo Redžo, partizan, akcijaš i najstariji borac Drinske brigade
Nakon rata, kada je odslužio svoje u JNA, Redžo je radio kao putar, ali prije no što će otići u vojsku, morao je “dobrovoljno” na radne akcije. Gradio je prugu Šamac – Sarajevo. “Slomilo me je. Kada sam došao kući, ležao sam petnaest dana od umora. Nisam se mogao pomaći. Ali ko te pita, moralo se ići raditi”, sjeća se
U Goraždu obilježena 28. godišnjica prvih napada na grad
Jedan od organizatora otpora, ratni komandant 31. Drinske udarne brigade (DUB) Abduselam Sijerčić – Pelam sjeća se da su hiljade branilaca, sa ručno rađenim lovačkim puškama ili bez ikakvog naoružanja, stale u odbranu grada protiv znatno nadmoćnijeg neprijatelja
Tvrdnje o izdaji Goražda školski su primjer nepoznavanja geografije
Neki su lokalni političari, ne mireći se s činjenicom da ne mogu dobaciti do krupnih i strateških međunarodnih projekata, jer se njima bave državne institucije, pokušali po ko zna koji put unijeti nered u javni prostor i prikazati stvari naopako. U osnovi dezinformiranja građana Bosne i Hercegovine bila je teza kako dogovorene trase predstavljaju “izdaju Goražda i Sandžaka”, uz koju je išao i poziv svim patriotskim snagama da to ne smiju dozvoliti
Ne želimo da Goraždani više iseljavaju u Sarajevo
U protekle četiri godine radilo se mnogo na lobiranju i traženju podrške i, zahvaljujući predsjedniku Izetbegoviću i kompletnoj strukturi SDA, uspjeli smo da zaokružimo i konkretiziramo tu priču nakon više od 20 godina, kada je ona prvi put spomenuta u Dejtonu. Uskoro ćemo to i ozvaničiti početkom radova na izgradnji tunela Hranjen i bit će to jedan od najvažnijih događaja prilikom obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti BiH. Ja se nadam da ćemo u ovom mandatu imati u potpunosti završenu kvalitetnu putnu komunikaciju između Sarajeva i Goražda”
Napad iz “Tornja”: Goraždani zaustavili neprijatelja
Radončić radi ono što najbolje zna – medijsko reketarenje. Treba naglasiti da to nije reketarenje u klasičnom smislu te riječi nego neka vrsta “soft reketa” – optužuj i napadaj svakoga na raspolaganju ne bi li se tebe prepoznalo kao društveno korisnog “šaptača”. Osim što je ovdje riječ o gruboj zamjeni teza u kojoj Radončić, opisujući Hastora, ustvari opisuje sebe, a ima tu i još nešto
Kameni most nekada je krasio kasabu Goražde, uništila ga je kobna greška kamenorezaca
Ovo je priča o starom kamenom goraždanskom mostu i njegovom vakifu Lutvi-begu, koji je godinama skupljao akče da bi ga sagradio. Danas građani Goražda, kada se spuste na obalu, ispod sadašnjeg mosta stanu na dijelove onog starog Lutvi-begovog i pitaju se kako bi on izgledao kada bi se ponovo obnovio i vratio u stanje iz 16. stoljeća, prema starom nacrtu iz središnje kancelarije osmanskog graditeljstva. Po izgledu, bio je skoro isti kao Arslanagića most na rijeci Trebišnjici u gradu Trebinju. Prekrasan most s pet lukova sagrađen je 1567. godine, ali graditelji nisu pazili na pravila i napravili su kobnu grešku
Svjedok genocida Nikola Janjić: Drina je 1941. tekla kao suze nad leševima nevinih muslimana
Prolazeći mještani šapuću o strašnim četničkim orgijama koje se svake noći događaju na tom mostu – vode Drine mogu teći kao suze nad svakim lešom nevino masakriranih i nedužno ubijenih ljudi. Kafana kraj samog mosta, nekad svratište putnika namjernika i mještana, sada zatvor. Zadnje mjesto tu zatočenih nevinih ljudi, mahom muslimana. I sad slijedi sadržaj ove moje priče, mog pamćenja
Stoljeće i po od tiskanja prvih bosanskih časopisa
Nijemac Ignjat Sopron, ugledni zemunski štampar, prisjećao se u svojoj Autobiografiji okolnosti koje su pratile pokretanje prve moderne bosanske štamparije i izdavanje prvih bosanskih časopisa: “Zbog ovoga bosansko-turskog preduzeća bio sam vrlo žestoko napadan od nacionalnih šovinista i kao turkofil ozloglašen, ja se, pak, ponosim zadatkom koji sam sebi postavio: pojavio sam se kao krčilac napretka jer sam u Bosni osnovao prvu štampariju i prve novine, što je u svakom slučaju kulturni moment. Po tu cijenu nije nečasno biti nazvan i turkofilom”
GREBAK – Sjećanje na put u život ili u smrt
Svakog pridošlog riječ “Grebak” podsjeća na put u život ili u smrt, a bili su svjesni da su njime morali krenuti. Za njih je kretanje značilo – opstanak, a čekanje – smrt. I kretanje je prevagnulo