Pravnici bi trebali stručno protumačiti da li Hrvatska ima uopće pravo na to ili Zagreb još uvijek misli i želi da Herceg-Bosna, koju su 18. novembra 1991. godine proglasili u Grudama, a potom je vojno i na svaki drugi način pomagali, ipak živi.
Ostavljen na milost i nemilost, ovaj dobri čovjek morao je donijeti najtežu odluku u svome životu – da živi kao beskućnik i spava ispod gradskog mosta u Bihaću. Adnanovi sugrađani nisu ostali nijemi, udružili su se da mu pomognu i barem ga privremeno sklone s ulice
Nakon što još vladajući VMPRO-DPMNE nije okupio većinu za formiranje Vlade, makedonski predsjednik mandat za sastav Vlade odbio je dati opozicionoj partiji SDSM, odnosno njenom lideru Zoranu Zaevu. Ovakav potez predsjednika Ivanova osudili su predstavnici EU, ali to nije pomoglo da Makedonija dobije novu Vladu
Padom vlade kanadske hrvatske građevine, ultradesni, šovinistički šljam koji je Karamarko uveo u saborske klupe nestao je sa scene, odnosno ostao životariti na marginama. Srbija je, po svim pokazateljima, znatno fašiziranija, njeguje se kult ličnosti Vučića, rehabilitiraju se četnički zločinci, na djelu je skoro potpuna kontrola medija, uz naoružavanje i Šešeljevo sekundiranje. No, Evropa će sve tolerirati dok se radi po njenoj agendi, četnizaciju Srbije ili katolibanizaciju Hrvatske
Dobar je, baš je dobar ovaj narod, a katkad mi se čini da boljeg ne može ni biti i da se dobrota cijelog svijeta okupila baš ovdje, u ovom kršu i kamenjaru koje zovu i zemljom Arijevaca. I, istodobno, javlja se zapitanost da li bih i ja prema njima, u obrnutom slučaju, iskazivao toliko tople predusretljivosti
Mrav je, doduše, mnogo jači od čovjeka, ali to je samo detalj. Postoje jake i slabije skupine mrava. Jači mravi napadaju i uništavaju slabije, i to su katastrofe ravne onim ljudskim. Ne znam samo, postoje li mravlje knjige ili je njihova povijest drukčije zapisana
Prolazeći mještani šapuću o strašnim četničkim orgijama koje se svake noći događaju na tom mostu – vode Drine mogu teći kao suze nad svakim lešom nevino masakriranih i nedužno ubijenih ljudi. Kafana kraj samog mosta, nekad svratište putnika namjernika i mještana, sada zatvor. Zadnje mjesto tu zatočenih nevinih ljudi, mahom muslimana. I sad slijedi sadržaj ove moje priče, mog pamćenja
Pozdravni telegram Rade Vukosava, partizanskog borca iz Drugog svjetskog rata, upućen sudionicima okruglog stola “Sjećanja, opomene i poruke” održanog 26. januara 2011. godine u Goraždu povodom 26. januara 1942. – Dana sjećanja na genocid u Gornjem Podrinju
Prema odluci beogradskog suda, Dragoljub Mihailović, dokazani saradnik okupatora i zapovjednik snaga koje su činile stravične zločine, slobodan je građanin i takav će i ostati, bez obzira što se sud nije bavio pitanjem njegove krivice za zločine nad Bošnjacima, Hrvatima, Crnogorcima, ali i Srbima, zbog čega mu je konačno i tužilac bio Srbin – Miloš Minić, kasniji visoki jugoslavenski funkcionar. Šta poruka proizašla iz sudske odluke znači narodima koji su osjetili pravo lice Mihailovićeve tobožnje borbe protiv okupatora, i njegovog navodnog antifašizma
Njegova trilogija o srednjovjekovnoj Bosni, koja ubraja i naslov «Kolo svetog broja», iz koje sedmičnik STAV povodom desetogodišnjice smrti ovog značajnog bošnjačkog književnika izdvaja ovu priču, po svojoj stilskoj i sadržajnoj osebujnosti i danas zadržava kultni status
