fbpx

Post by STAV

Kakvog li licemjerja! Dok sistemski proizvode krizu, HDZ i njegov čelnik organiziraju pseudoznanstveni skup koji teritorij Neuma tretira kao dio državnog teritorija susjedne Hrvatske, uz sekundiranje neuke joj predsjednice i „Stepinca za sveca“ lobista, šefa diplomacije RH Davora Ive Stiera

Niko razuman ne može sporiti da i u Bošnjaka – autentičnog bosanskog naroda koji još prolazi kroz nevolje samoidentifikacije – postoje političke opcije, grupe i pojedinci uz koje se s pravom može vezati pojam “bošnjačkog nacionalizma”. I uz moje se ime u nekim političkim, intelektualnim i obavještajnim krugovima veže takva atribucija, i to smatram dijelom obavještajnog rata za interpretaciju nedovršenih ratova od 1991. do 1996. godine. Kao što veli naš heroj, general Atif Dudaković: “Rat je prestao samo za one koji su u njemu poginuli.”

U sarajevskoj Vijećnici, u četvrtak 16. marta, održana je promocija romana Irfana Horozovića Sokolarov sonet, objavljenog prošle godine u biblioteci “Stav”. Umirovljeni profesor književnosti prof. dr. Nihad Agić, jedan od promotora, tom je prilikom, između ostalog, rekao: “Kao ni jednom do sada, Horozoviću je pošlo za rukom da prodre do najdubljih tajni bosanskog postojanja, i to zahvaljujući rijetko viđenom imaginariju i kreativnoj mašti, koji omogućuju pojavu iskonskog bosanskog literarnog pisma otjelovljenog i ostvarenog u kompleksnom i višeslojnom tekstu kulture. Na ovoj ravni Horozovićeva literarna imaginacija nema granica, ona granice – kulturne, religijske, žanrovske i stilske – prelazi bez poteškoća, slivajući se u čudesnu duhovnu tvorevinu dostojnu najboljih evropskih literarnih i umjetničkih ostvarenja”

Odbijanjem zahtjeva za reviziju Presude Sud je istovremeno uputio poruke različitog sadržaja, forme, intenziteta i usmjerenosti izvršiocima zločina genocida i žrtvama zločina genocida. Izvršioci zločina genocida ovakvom odlukom su nagrađeni, ohrabreni, podstaknuti i stimulirani na ponovno planiranje, pripremu, organiziranje i izvršenje zločina genocida, potpuno svjesni činjenice da neće biti kažnjeni i da se na zločinu genocida najbolje može profitirati, odnosno biti nagrađen

Bošnjački nacionalni savjet u Republici Hrvatskoj nova je udruga bošnjačke nacionalne manjine u toj zemlji, koja odnedavno okuplja sve redom mlade bošnjačke intelektualce. Nastala je uslijed potpunog kulturno-društvenog i političkog urušavanja te srozavanja Bošnjaka u Hrvatskoj, iz nužne potrebe da artikulira njihove kulturne, društvene i političke interese. S obzirom na kvalitativni sastav i energičnost kadrova koji su se okupili u ovoj udruzi mnogi u njoj vide nadu za Bošnjake u Hrvatskoj, koji su druga po veličini nacionalna manjina u Hrvatskoj, a nedavno su ostali bez svoga političkog predstavnika u Hrvatskom saboru, funkciju koju je zbog razjedinjenosti Bošnjaka preuzela pripadnica albanskog naroda. Također, vrlo je zabrinjavajući podatak da su neke od nekad vodećih bošnjačkih udruga u Hrvatskoj danas pod direktnim utjecajem hrvatskih nacionalnih stranaka. Predsjednik BNS-a je mladi pravnik Bermin Meškić, voditelj pravne službe Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj i predsjednik Upravnog odbora humanitarne organizacije „Zirat“. Nažalost, BNS je jedina bošnjačka udruga u Hrvatskoj koja je osjetila potrebu da reagira na zadnje istupe hrvatske predsjednice, kao i na burne političke događaje u njihovoj matičnoj domovini. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

Sredinom, 2017; režija i scenarij: Emir Zumbul Kapetanović; direktor fotografije: Amel Đikoli, montaža: Emir Z. Kapetanović; producent / Al Jazeera Balkans: Sead Kreševljaković

Ujedno je riječ i o samoodređivanju i samodefiniranju, sa sviješću da sliku i stanje jednog naroda određuje i tzv. “pogled izvana”, odnosno nije presudno samo vlastito viđenje, nego i to kako nas drugi vidi. Međutim, redakcija Stava smatra da na pitanje postojanja nacionalizma među Bošnjacima treba početi odgovarati prije svega introspekcijom i samopreispitivanjem.

Izazovi populizma u ugroženim zemljama EU, sve veće razlike u ekonomskom razvoju članica, kao i teška društvena raslojavanja unutar bogatijih ili “uspješnijih” država, jesu realnost izvan okvira u kojima se, okupirani stalnom proizvodnjom političkih kriza, mi krećemo potpuno nesvjesni mogućih posljedica po naše krhke i ranjive ekonomije