fbpx

Post by STAV

Bužimljanin Sabahudin Sijamhodžić zaradio je ovih dana krivičnu prijavu protestirajući protiv koncerta Jelene Karleuše na dan kada se obilježava pogibija Izeta Nanića. Sijamhodžić je šest godina bio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bužim. U maju 2006. godine postavljen je za imama bošnjačkog džemata Gazi Alijin mesdžid u Saint Gallenu u Švicarskoj. Govori arapski, engleski i njemački jezik. Sin je šehida i maloljetni pripadnik Armije BiH

Islamski svijet ima ljudske i materijalne resurse više nego dovoljne za napredak. Postavlja se pitanje kako je onda moguće da je od 20 najvećih svjetskih ekonomija tek jedna muslimanska (Turska)? Od 100 najelitnijih univerziteta u svijetu nema niti jednog iz muslimanske zemlje. Stopa nepismenosti među najvećim je kod muslimana. Od ukupnog broja prijavljenih patenata, zanemariv je broj iz islamskog svijeta. Najveće žrtve današnjih ratova, odnosno kriznih žarišta, uglavnom su muslimanske (Sirija, Irak, Jemen, Mianmar...)

Napadajući i obezvrjeđujući njega, pokušava se napasti cjelokupno moralno naslijeđe odbrane BiH od agresije, ono “čudo bosanskog otpora”. Pritom se do današnjeg dana napadaju sve patriote koji su stali u odbranu svoje domovine, što je nedopustivo jer oni u rat nisu krenuli, kako je to ustvrdio Radončić na kosovskom suđenju, nakon što su ga sami izazvali, i to po naredbi Alije Izetbegovića.

Krenula je jurnjava uzanim puteljkom. Spoticali smo se jedni o druge, zapinjali za kamenje, očigledno namjerno postavljeno, padali i ponovo ustajali. Tek s vremena na vrijeme čuo bi se tup udarac, bolan jauk, a onda opet samo topot teških koraka nesretnih ljudi. Bože, kakva besmislica! Evo nas k’o u mezaru iz kojeg pokušavamo pobjeći a ne znamo ni kuda ni od koga. Da nas barem hoće zatrpati pa da jednom zauvijek sve završi

Izgleda da više neće lingvisti morati odgovarati političarima – jer, to nije lingvističko nego političko pitanje – kako bi se znali vaditi neki. Naime, najavljena apelacija kojom se iz vrha bošnjačke politike pod vodstvom bošnjačkog člana Predsjedništva BiH sada želi djelovati prema ustavnom sudu te prema ministarstvu obrazovanja i kulture našeg drugog entiteta kao da je došla nakon sve glasnijih i glasnijih upozorenja upravo iz tog našeg drugog entiteta: “Hej, ljudi, šta radite? Pa ovdje vam nema bosanskog jezika. Radite nešto!” I, nek' su nam rekli da nema. Hvala na obavještenju. Potrudit ćemo se da bude

U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu u Gacku su ubijena i poginula 182 Bošnjaka. Još se traga za njih 48. Oko 400 Gačana poginulo je na ratištima na kojima su vođene bitke za odbranu Bosne i Hercegovine. Gačani nisu imali hrane i vode, nisu imali oružja i municije, ali su imali heroje Envera Bašića, Kemu Juga, Hajrudina Hapu Čamparu...

Ne postoji ugledni Bošnjak, a izuzetak nisu bili i “neugledni”, koji nije prošao kroz žutotiskaško sito i rešeto Dnevnog avaza, koji je pokrenuo i do današnjeg dana pokreće predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić. Zarovili smo u novinsku arhivu te ćemo u nastavcima pokušati pokazati na primjerima posvemašnje neprincipijelnosti i vlasničko-uredničke nekonzistentnosti zašto je Dnevni avaz, po riječima brigadnog generala Mustafe Polutka, “neprijateljska propaganda”

Okosnicu nove koalicije će nositi stranke koje su na vlasti u Republici Srpskoj. Sada se koalicija iz entiteta preljeva u ovaj krajiški gradić, kojeg vrlo često u svrstavaju u Savez srpskih općina zajedno sa Drvarom, Bosanskim Grahovom i Glamočem. Upravo u tom pravcu i idu amandmani na nacrt federalnog zakona o šumama upućenih iz ovih općina a dirigiranih iz Republike Srpske.

Stara ćerpičara i dalje je tu, između francuske i austrijske ambasade, koje su nekada bile mjesna zajednica i obdanište. Sada su to svojevrsne tvrđave branjene sigurnosnim kamerama, visokim zidovima i bodljikavom žicom. Mnogo su puta pokušali otkupiti tu “inat-kuću”, ali vlasnik se i dalje odupire. Pitanje je koliko će dugo. Ambasade su tu da ostanu, njihovi su planovi dugoročni. Ćerpičara će jednog dana nestati, toplinu skromnog bosanskog doma zamijenit će neko novo betonsko zdanje s hladnom birokratskom mašinerijom