fbpx

Ako govorimo o ramazanu, treba reći da je Islamska zajednica pokazala da je u potpunosti dorasla izazovima, a vjernici muslimani pokazuju se krajnje odgovornom populacijom. Za to vrijeme pravoslavci po svojim bogomoljama skandalozno jedu iz jedne zlatne kašike, dok tu za zdravlje potencijalno opasnu rabotu prenosi javni TV servis. U Hrvatskoj pojedini svećenici također nelegalno služe mise pritom se fizički sukobljavajući s policijom i novinarima.  

Jasno je da ćemo konačno mišljenje o “švedskom modelu” moći dati tek za koji mjesec, ali jasno je i to da oni koji se u Bosni i Hercegovini zanose blagodatima ovog načina borbe protiv pandemije moraju znati da je čak i u slučaju da u konačnici rezultira uspjehom, ili relativnim uspjehom, on teško primjenjiv na Bosnu i Hercegovinu, na naš način života, na našu kulturu, običaje, navike

“Nijedna islamska knjiga (izuzimajući, naravno, Kur’an i hadiska djela) nije tako privlačila našu ulemu, naše učene ljude, i ne samo njih, kao što je to slučaj s Mesnevijom, tim čudesnim djelom sufijske književnosti. Mesneviju su voljeli, slušali i izučavali ne samo sufije već i trgovci, zanatlije, hodže i muftije, muderrisi i pjesnici, paše i be¬go¬vi, carevi i veziri; bogati i siromašni. Bilo je takvih entuzijasta koji su iz ljubavi prema toj knjizi preduzimali takve korake koji bi i danas, u eri tehničkih čuda, bili pravi izazov za avanturiste”, napisao je hadži Šaban Gadžo, čovjek koji je veliki dio svog života proveo uz rahmetli hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije u Sarajevu. Danas, uslijed nemogućnosti kazivanja Mesnevije zbog novonastalih okolnosti, magazin Stav odlučio je u dogovoru s aktuelnim mesnevihanom hadži hafizom Mehmedom Karahodžićem u ramazanskim brojevima prenijeti dio dersova iz Mesnevije održanih, počevši od kraja prošle godine, u Mevlevijskom kulturnom centru na Jekovcu

Legitimne predstavnike bošnjačke nacionalne manjine iz Sandžaka (Srbija i Crna Gora), zatim Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Kosova upitali smo je li uslijed pandemije virusa korona došlo do smanjivanja ili ukidanja manjinskih prava u njihovoj nadležnosti i imaju li dojam da će njihova država iskoristiti ovu krizu da postepeno ukida dosegnuti standard institucionalne organiziranosti bošnjačke nacionalne manjine. Zanimalo nas je očekuju li ili je već došlo do smanjenja finansijskih dotacija u njihovim institucijama i na koji način sudjeluju u odgovoru na krizu uzrokovanu virusom korona? Na koncu, dobili smo i odgovor jesu li pojedine države omogućile odvijanje online nastave na bosanskom jeziku na način kako su to omogućile na službenom jeziku

Ovo okruženje i nepovjerenje prema muslimanskoj manjini dolazi nakon višemjesečnih protesta protiv novog zakona o državljanstvu, koji muslimane diskriminira kada traže azil u Indiji, te nakon povlačenja statusa autonomije Kašmira, sporne regije na sjeveru zemlje, koja graniči s Pakistanom i jedina je u Indiji s muslimanskom većinom

Ultra religiozni Jevreji su grupirani u dvjema strujama u Izraelu. Jedni su Ashkenazi (srednjeevropski), s granama Hasida i Litve, te sefardski ili istočni. Prvi su politički zastupljeni u Uniji za toru i judaizam (UTJ), dok drugi imaju stranku Shas.

Podijeljeno je više od 1.000 prehrambenih paketa za osobe u stanju potrebe, povratnike, stare i iznemogle osobe te jetimske porodice. Osim prehrambenih paketa, podijeljeno je više od 200 higijenskih paketa, 100.000 rukavica i 30.000 maski, te više od 1.000 zaštitnih odijela

Prije 20 godina niko ni nije mogao predvidjeti da će Turska slati humanitarnu pomoć u vidu medicinske opreme najrazvijenijim zemljama Zapada kao što su SAD ili Velika Britanija. Primjer Malatye i proizvodnja 2 miliona hirurških maski dnevno nije jedini očigledni pokazatelj elastičnosti i brzine kojom se turska privreda prilagođava (vanrednoj) situaciji