fbpx

U trenutku osnivanja, pa i dosta vremena u narednom periodu, SDA je više ličila na politički pokret nego na političku stranku. Ustvari, ona je predstavljala ostvarenje želja i ideja različitih generacija da Bošnjaci budu subjekt, a ne objekt u Bosni, kao što su do tada to uglavnom bivali. Naravno, ne mogu negirati da Bošnjaci nisu bili prisutni, naročito od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u javnom, kulturnom, pa i političkom i ekonomskom životu, ali ne na onoj razini na kojoj su to bili zaslužili i što im je uostalom i pripadalo

Nisu postojale bilo kakve prepreke, niti na unutrašnjem niti na vanjskom planu, da se SDA u stanju najveće krize i opasnosti koja može zadesiti neki kolektiv ne opredijeli za jednopartijski politički model i dugoročnu suspenziju bilo kakve demokratije. To je, štaviše, prvi instinkt svakog društva koje se nađe pred egzistencijalnom prijetnjom pred kakvom se našlo bošnjačko. SDA time ne bi napravila nikakav poseban presedan, tek bi nastavila s dotadašnjom uvriježenom (komunističkom) političkom praksom. Umjesto toga, odlučila se na promjenu dotadašnje društveno-političke paradigme i formiranje nove demokratske političke kulture, često i na štetu vlastitih interesa

Jedan od bitnih razloga osnivanja Fondacije “Alija Izetbegović” jeste sprečavanje ili barem ublažavanje kako negativnih, tako i pozitivnih stranačkih reduciranja ostavštine Alije Izetbegovića. Politička, intelektualna i kulturno-povijesna značenja djela i djelovanja prvog demokratski izabranog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine višestruko nadilaze stranačke političke okvire, a veoma je izražena tendencija da se njegove uloge lidera bošnjačkog naroda i lidera samostalne Bosne i Hercegovine, kao i njegovo međunarodno priznanje i ugled najzaslužnije ličnosti u odbrani Bosne i Hercegovine od uništenja i bošnjačkog naroda od nestanka, tendenciozno zaklanjaju ili neodgovorno zanemaruju svođenjem njegova djela i djelovanja na ulogu stranačkog lidera SDA