Vraćanje Aja Sofije u okvir onoga što je bila želja čovjeka zaslužnog što su Turci u Istanbulu predstavlja značajan korak dekolonizacije, jer čin kršenja te želje bio je (samo) jedan od koraka ka (mentalnoj) kolonizaciji, čupanju historijskih, identitetskih i religijskih korijena kojem je tursko društvo bilo izloženo decenijama. Zato, nije pitanje zašto se Aja Sofija konvertira u džamiju nego je pravo pitanje zašto je uopće pretvarana u muzej
Središnje figure širenja islamofobije u BiH mogu se podijeliti u tri kategorije. Prvo, akademski i poluakademski krugovi u Srbiji i Republici Srpskoj, od kojih su najpoznatiji srpski “stručnjaci” za sigurnost, terorizam i islam, poput Predraga Ćeranića, Miroljuba Jevtića, Dževada Galijaševića i Darka Trifunovića. Drugo, nekoliko visokih dužnosnika Srpske pravoslavne crkve poput biskupa Amfilohija i patrijarha Irineja. Treća kategorija jesu političari i uključuju lokalne bosanske Srbe i bosanske Hrvate, kao i hrvatske i srpske političare poput Milorada Dodika i Marija Karamatića. U većini slučajeva to su izabrani zastupnici u skupštinama. Ovi politički subjekti daju izjave koje su antimuslimanske i islamofobne, usmjerene prema bošnjačkim muslimanima i njihovim političkim i vjerskim ustanovama
Oko 100 članova porodica i rodbine ubijene šestorice Srebreničana odali su počast njihovim najdražim polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe. Kustos Memorijalnog centra u Potočarima održao je i historijski čas u kojem je govorio o tome na koji način je ubijeno šest Srebreničana
Književno djelo Hamida Dizdara zauzima važno mjesto u historiji bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, ali je u proteklih pedeset godina ostalo u hladu grandioznog književnog rada njegovog brata Mehmedalije Maka Dizdara. Jedna od najznačajnijih privatnih biblioteka u Bosni i Hercegovini, 1.131 bibliografska jedinica, ilegalno djelovanje u Drugom svjetskom ratu, samo su dijelovi mozaika koji tvore portret ove značajne ličnosti u našoj kulturnoj historiji
Naše društvo postalo je žrtvom “vlastitog uspjeha” jer je uspješno kontrolirani i relativno blagi tok prvog udara pandemije doveo do toga da zabrinjavajuće veliki broj građana zaključi kako SARS-CoV-2 nije nešto zbog čega bismo uopće trebali, pogotovo na duži period, mijenjati svoje ustaljene navike i ponašanje
Kako “cancel kultura” izgleda u praksi, možemo vidjeti na primjeru koji je čak i blag u kontekstu onoga što se trenutno dešava na Zapadu, ali je zanimljiv iz lokalne perspektive jer je vezan za naše društvo
Avdići su svoju sreću pronašli u Srebrenici. Mustafa Avdić došao je 2005. godine u Srebrenicu zbog posla. Godinu dana kasnije pridružila mu se i supruga Jasna. Jasna je rodom iz Kalesije, Mustafa iz Kladnja. Jasna i Mustafa dobili su u Srebrenici dvije kćerke i sina
Turski arhitekt Mehmet Emin Yilmaz je tokom proteklih deset godina putovao u zemljama koje su nekada bile u sastavu Osmanske imperije i taksativno utvrdio i pobrojao osmanske objekte koji su pretvoreni u crkve, uključujući i munare koje su preinačene u crkvene zvonike
Kako spasiti domaći turizam? Možda nije dovoljno za spas, ali vrijeme je da svi pokažemo dozu solidarnosti prema turističkim radnicima u Bosni i Hercegovini i da ove godine odmore provedemo u vlastitoj zemlji. Imamo kvalitetnih turističkih destinacija, ljepota od kojih zastaje dah, mnogo toga što smo trebali posjetiti i vidjeti, a još nismo. Vrijeme je da to učinimo
Kantonalna organizacija SDA Hercegovačko-neretvanskog kantona najoštrije osuđuje nelegalno izvođenje radova na području nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, na području Starog grada u Stocu i skrnavljenje ove zaštićene zone pokretanjem radova na izgradnji „prve postaje križnog puta“, čiji je investitor „Župa svetog Ilije proroka – Stolac“.
