fbpx

Očito je da Mešihat sa sjedištem u Novom Pazaru institucionalizira oblike religioznosti koji su strani našoj obredoslovnoj tradiciji. Paradoksalno je da institucija koja bi, po Ustavu, trebala baštiniti i biti čuvar i promotor hanefijskog mezheba i maturidijskog akaida na grub način, kroz cjelokupan nastavni proces za koji je zadužena – od osnovnih škola, preko medresa, pa sve do vannastavnih aktivnosti kakve su škole Kur'ana – upravo čini suprotno

Postoji još jedan (bitan) razlog zašto se toliko pizme izlilo od opozicije prema porodici Gülüşken. Činjenica da su oni etnički Kurdi zahvalni turskoj državi do mjere da ponosno govore Atatürkovu parolu “Oh, kako sam sretan zvati se Turčinom” ruši sve predrasude i neistine na kojima “političari i novinari, pripadnici terorističkog FETÖ-a i pristalice PKK-a” pokušavaju graditi distorziranu sliku Turske, vladajuće partije, društva – ukratko: realnosti

Iako je zagovarao ravnopravnost i radnička prava, Tito je bio zaljubljenik u skupe cigare, luksuzne uniforme i volio je primati međunarodne čelnike i holivudske zvijezde u svojim vilama smještenim u arhipelagu Brijuni ili na svojoj jahti.

Početak maja obično je onaj period godine kada penzionirani general Armije Republike Bosne i Hercegovine Jovan Divjak ima česte nastupe i gostovanja u sarajevskim medijima.

Neka je sva zakonska procedura ispoštovana, neka su respiratori upravo oni koji trebaju našem zdravstvenom sistemu, neka istraga utvrdi da je svaki detalj urađen prema zakonu, Hodžić je opet dužan razumjeti reakcije građana. Od onoga trena kada je priznao da je za njega ovo bila trgovina i da je zaradio nema potrebe da kroz bilo kakvu priču od sebe pravi žrtvu, a kamoli heroja.

U posljednjih deset dana Federacija BiH je samo tri dana imala više od 20 pozitivnih slučajeva, ponedjeljak (5. maj) je bio prvi dan od 14. marta bez zabilježenih pozitivnih slučajeva. Samo u posljednjih 10 dana u Federaciji BiH od bolesti Covid-19 izliječeno je 128 pacijenata. U tom periodu nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj.

“Nijedna islamska knjiga (izuzimajući, naravno, Kur’an i hadiska djela) nije tako privlačila našu ulemu, naše učene ljude, i ne samo njih, kao što je to slučaj s Mesnevijom, tim čudesnim djelom sufijske književnosti. Mesneviju su voljeli, slušali i izučavali ne samo sufije već i trgovci, zanatlije, hodže i muftije, muderrisi i pjesnici, paše i be¬go¬vi, carevi i veziri; bogati i siromašni. Bilo je takvih entuzijasta koji su iz ljubavi prema toj knjizi preduzimali takve korake koji bi i danas, u eri tehničkih čuda, bili pravi izazov za avanturiste”, napisao je hadži Šaban Gadžo, čovjek koji je veliki dio svog života proveo uz rahmetli hadži hafiza Halid-efendiju Hadžimulića, sarajevskog mesnevihana i hatiba Careve džamije u Sarajevu. Danas, uslijed nemogućnosti kazivanja Mesnevije zbog novonastalih okolnosti, magazin Stav odlučio je u dogovoru s aktuelnim mesnevihanom hadži hafizom Mehmedom Karahodžićem u ramazanskim brojevima prenijeti dio dersova iz Mesnevije održanih, počevši od kraja prošle godine, u Mevlevijskom kulturnom centru na Jekovcu