fbpx

Književnu nagradu “25. novembar” utemeljio je prije četiri godine sedmični časopis Stav uz visoko pokroviteljstvo člana Predsjedništva BiH i partnerstvo BBI banke. Dosadašnji dobitnici iz oblasti “za životno djelo” bili su književnici Dževad Karahasan (2016), Irfan Horozović (2017), Abdulah Sidran (2018) i Tvrtko Kulenović (2019). Stručni žiri, u sastavu prof. dr. Almir Bašović, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Dijana Hadžizukić, doc. dr. Nehrudin Rebihić, doc. dr. Ena Begović-Sokolija, prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof. dr. Sead Šemsović, te glavni urednik časopisa Stav Filip Mursel Begović, od 2019. godine proširio je nagradni fond i kategorije za koje se nagrade dodjeljuju. Stručni žiri odlučio je da se od 2019. godine književna nagrada “25. novembar” dodjeljuje i u kategorijama za “knjigu godine” te “mladi pisci”, o čemu je javnost blagovremeno obaviještena. Konkurs za mlade pisce bio je otvoren do 15. februara 2020, a stručni žiri, kojim u kategoriji “mladi pisci” predsjedava publicista i književni kritičar te novinar sedmičnika Stav Hamza Ridžal, proglašava pobjednika danas, 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ovim činom sedmičnik Stav simbolički spaja dva najvažnija datuma za državnost Bosne i Hercegovine

Kojović je stranačku odluku da se datum vezan za odbranu od agresije obilježava posjetom isključivo spomenicima iz Drugog svjetskog rata opisao kao obilazak “spomenika vojnim i civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata u Sarajevu, povodom Dana nezavisnosti”, te ustvrdio da su “ovi ljudi svoj život dali za slobodu Bosne i Hercegovine i svih njenih naroda u borbi protiv fašizma i mi ih nećemo zaboraviti”.

Niko ne može osuđivati Tursku zbog otvaranja granica, pogotovo ne nakon što je upravo ta zemlja više od svih drugih učinila za sirijske izbjeglice. Isto tako, niko nema pravo kritizirati ovu tursku odluku jer je jedino ona na meti terorističkih grupa iz Sirije, te jedino turski vojnici ginu kako bi zaštitili sigurnost svoje domovine i spriječili nove masakre u Siriji

U osnovnoj školi ima dobre ocjene, ali one u srednjoj školi postaju sve lošije jer više nije vođa. Zatim živi u gradu Linzu, gdje upoznaje radikalni njemački nacionalizam. Kasnije, od 1908. živi u Beču, gdje ga nedostatak talenta sprečava da upiše Akademiju likovnih umjetnosti i tamo uranja u antisemitsko okruženje.

Beckhamu je jasno da će trebati godine da postigne ono što namjerava s “Interom”, napraviti tim koji će s inostranim suparnicima igrati na najvišoj razini. Već je najavio kako želi potpisati sjajne igrače iz Evrope, ali i uspostaviti akademiju kako bi u nju privukli mlade talente.

Jučer se na svom profilu na Facebooku Ivan Pernar, i to mu nije prvi put, obratio Bošnjacima. No, Pernareva sklonost egzibicionizmu i ekscesima, razotkrivanju svjetskih urota i teorija zavjera sada je zašla u prostor rasističkog, odnosno razobličava se kao neofašistički stav. Ovakva stajališta saborskog zastupnika u jeku migrantske krize zaslužuju reakciju hrvatskih institucija. Uostalom, Republika Hrvatska presjeda Vijećem Evropske Unije i nije prihvatljivo da u Saboru sjedi osoba sa ovakvim zastrašujućim stajalištima bez da se na njih adekvatno reagira.

Podmuklim napadom na turske vojnike, za koji je dobio koordinate od Rusa, Damask je jednim potezom pretvorio sve svoje vojne snage i vojnu infrastrukturu u legitimnu metu vojske Republike Turske i zapravo isprovocirao da se akcija, koja bi ionako uslijedila poslije isteka ultimatuma da se povuče na linije dogovorene septembra 2018. u Sočiju, počne koliko odmah. Tek u nedjelju, 1. marta, svijet je saznao ime operacije – “Proljetni štit”

Bez obzira na kontroverze i na brojne kritičke i argumentirane tekstove i knjige napisane o njegovom političkom i znanstvenom djelovanju, Muhamed Filipović ostat će upamćen kao simbol pameti, znanja, begovskog i akademskog dostojanstva, bošnjačkog nacionalnog preporoda, vraćanja nacionalnog imena, prkosa i otpora svakoj vlasti i autoritetu. Njegova smrt predstavlja i svojevrsni kraj jednog vremena