Bošnjaci moraju konačno razumjeti važnost simbolike, ornamentike i heraldike, potrebu za omasovljavanjem kulture i popularizacije historije, bitnost marketinga vlastite interpretacije prošlosti i vrhunsku važnosti vizualnog, pogotovo u današnja vremena. Ako se ne osvijeste na vrijeme, ponovo će im djeca vlastitu historiju učiti kroz tuđe oči.
Kulturno-edukativni centar najveći je i najznačajniji objekt izgrađen u posljednjih dvadeset pet godina na širem području Glamoča. Njega su 28. jula svečano otvorili Husein-efendija Kavazović, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH, Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, Ugur Ibrahim Altay, predsjednik Unije gradova i općina turskog svijeta, Salem-efendija Dedović, muftija mostarski, profesor Fahri Solak, generalni sekretar Unije gradova i općina turskog svijeta, Arif Kovačević, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Glamoč, i Muhamed efendija Dragolovčanin, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč
Dužani su posljednji u konjičkoj općini dobili struju i putnu komunikaciju. Bilo je to 2001. godine, na početku 21. stoljeća
Unatoč tome što je mala zemlja, Ekvatorijalna Gvineja ima ogromne zalihe sirove nafte koju uglavnom koriste američke multinacionalne kompanije koje ispumpavaju 300.000 barela dnevno. Ta koncesija puni švicarske bankovne račune porodice Obiang, što Theodoru omogućava da se i dalje sprda sa svima u predsjedničkoj fotelji.
Možda je autor smatrao da će negativnim pozicioniranjem minareta proizvesti blasfemiju, ali to je u ovoj pjesmi ostalo na razini forumaškog diskursa, dakle, u kategorijama koje bosanskohercegovačku književnu produkciju u znatnom određuju u posljednjih dvadesetak godina. Majstor takve književnosti upravo je Stojić, kao predsjednik žirija, ali on ima talenta i uspijeva takav diskurs inkorporirati u vlastiti književni svijet, s povremenim naletima pjesničke izvrsnosti
Otac Ibrahim, kao i svi drugi u Krajini šezdesetih godina prošlog stoljeća, zbog opće nerazvijenosti i siromaštva Bosanske krajine, krenuo je “trbuhom za kruhom” u zemlje Zapadne Evrope da bi prehranio porodicu, ostavljajući majku Rasimu da se brine o djeci. Građevinske poslove Ibrahim je obavljao u Sloveniji, a po dolasku u Austriju zaposlio se na željeznici u gradu Innsbruck. Građevinski poslovi i odvojenost od porodice nametali su mu misao da budućnost njegove djece nije u teškom radu, već u obrazovanju, i on je već tada, skoro vizionarski, odlučio zaradu izdvajati za školovanje djece, nauštrb svega drugog, pa koliko izmogne raditi
Postoji čitav fenomen malih islamskih zajednica koje nastaju na Kastiljskoj visoravni, u malim gradovima, s imigrantima, uglavnom Marokancima. Uglavnom rade u građevinarstvu. U Castilli y León, jednoj od španskih regija, već živi 38.945 muslimana. Najbrojnije su zajednice u Burgosu, Leonu, Valladolidu i Segoviji.
Nakon što su propali svi pokušaji da se poslijeratnim nasiljem, političkom diskriminacijom i manipulacijom na popisu iz 2013. godine onemogući politička artikulacija bošnjačke starosjedilačke većine, danas se spomeničkom kulturnom agresijom Bošnjacima žele napraviti strancima u gradu vlastitih predaka.
Osjetivši ponižavanje i diskriminaciju, prijepoljski profesor Ferid Šantić stupio je ispred Doma revolucije, u kojem se nalazila i Muzička škola, u štrajk glađu. Bio je to neočekivani potez bošnjačkog bunta i hrabrosti. Šok za sve one koji su mislili da će sve teći “kao po loju”. “Na pitanje zašto – odgovor je zbog ponižavanja. I to ne ponižavanja pojedinca već ponižavanja cijelog jednog naroda
“Moramo se prisjećati i prenositi s generacije na generaciju da je u BiH počinjen genocid ogromnih razmjera, i to u savremenom dobu, u dobu kada je svijet svojim okom, svojim uhom i svojim duhom prisustvovao takvom zločinu nad bosanskim narodom. Uprkos tome, hvala dragom Allahu, dž. š, mi smo ipak kao narod opstali i sačuvali svoju domovinu. Allah, dž. š., u Kur’anu kaže: 'Innallahe juhibullezine jukatilune fi sebilihi saffen, ke ennehum bunjanun mersus.’ (Zaista Allah voli one koji se na Njegovom putu bore u redovima kao da su bedem čvrsti.)”
