fbpx

Zaustavlja se u uskim uličicama i pokazuje im. “Pogledajte tamo”, kaže im. Rukom pokazuje na Mudejarov toranj star više od osam stoljeća. To je danas kula sv. Petra. Zatim se zaustavlja na trgu. “'Plaza del Alamillo' je ostala skoro ista posljednjih stoljeća. Ime trga dolazi od Al Amin, tu su poslove obavljali muslimani koji su ostali živjeti s kršćanima. Muslimani su ostavili više od 2.000 riječi u španskom jeziku, običaje, hranu, kulturu...”

“Uvijek kad mi ko da ili bajramluk ili šta sebi onako da kupim, ja to stavim u kasu, neću da trošim. Ne volim pare da trošim u budalaštine. Ne volim ni igračke plaho, nisam više mali. Zato sam kupio sebi ovce i kauč u svojoj sobi. Hoću da držim janjad i da budem prvo najveći farmer u Pobuđu, a onda i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ali oko njih ima podosta posla”

Dešavanja iz oslobodilačke akcije “Sana 95” velikim su dijelom predmet optužnice protiv Dudakovića i njegovih ratnih saradnika. Manji dio odnosi se na navodno počinjene zločine nad pripadnicima “autonomaških” snaga ratnog zločinca Fikreta Abdića. Nekoliko je formulacija iz optužnice problematično i bit će zanimljivo vidjeti kako će ih Tužilaštvo BiH dokazivati. To se prije svega odnosi na formulaciju udruženi zločinački poduhvat, kao i na konstataciju da su snage Armije RBiH zauzimale gradove u tom dijelu zemlje

Dakle, riječ je o mnogo većem broju migranata u Unsko-sanskom kantonu od onog koji se ističe u javnosti. Dokaz tome jeste i podatak kojeg je Peter Van der Auweraert, šef misije IOM-a u Bosni i Hercegovini i koordinator za zapadni Balkan, iznio na konferenciji za medije održanoj nakon zadnjeg sastanka s ministrom sigurnosti BiH Draganom Mektićem i predstavnikom Vlade USK. On je, govoreći o ukupnom broju migranata koji su do danas pristigli u Bosnu i Hercegovinu, rekao da je 80 posto njih završilo u Unsko-sanskom kantonu.

“Do sada je kroz katedru za bosanski jezik i književnost prošlo oko 150 studenata koji su završili četverogodišnji studij. Imamo i nekoliko studenata koji su nastavili masterske studije na postdiplomskim studijama pod nazivom Balkanske studije Instituta za društvene nauke”

Nije jasno po kojem kriteriju sve navedene stranke imaju identitet “lijevih građanskih”, posebno na osnovu kojih se kriterija u tu ideološku opciju svrstavaju SBB, SBiH i A-SDA. Ustvari, to nije nikakav “građansko-lijevi blok”, već je to blok svih već uključenih u front mržnje prema SDA i njenim liderima. Osim mržnje, te stranke nemaju ništa drugo, a kamoli egzaktnu i dosljednu politiku. Da imaju, ne bi pred izbore isticale da neće sarađivati s nacionalnim strankama, a da poslije izbora praktički ulaze u saradnju sa svima, uključujući i HDZ

“Našao sam se oči u oči s jednim četnikom. Obojica smo imali osamdsetčetvorke i zapucali smo jedan na drugog. Međutim, on je bio precizniji. Pogodio me je rasprskavajućim metkom u redenik i opasač. Metak mi je rasporio stomak i crijeva su mi ispala vani. Uzeo sam ih rukom, uklonio s njih kamenčiće i slamke koje su se bile zalijepile i vratio ih unutra. Ja čitav rat nisam nosio zavoj niti sam kad previo ranjenika. Taj dan sam imao dva zavoja i tad mi je to trebalo prvi i zadnji put. Previo sam se i krenuo da se izvlačim”

Britanka Karen Armstrong autorica je nekoliko knjiga, među kojima se izdvajaju Kratka historija islama (2000) i Muhammed: Prorok našeg vremena (2006). Dok je bila tinejdžerka, Karen je odlučila postati redovnica. Kasnije je napustila vjersku službu i odlučila istraživati duhovnu tradiciju Istoka. Nakon desetljeća rada, kaže da najviše žali zbog percepcije kakvu danas uživa islam na Zapadu. Tvrdi kako postoji duboko ukorijenjena averzija prema islamu na Zapadu koja datira još iz vremena križarskih ratova, kada je islam bio globalna supersila