Prevedeno u brojke, prema grubim procjenama, potrebno je cca. 80-100 miliona KM za rješavanje zagađenosti zraka. Zvuči mnogo. Da, ako se posmatra kratkoročno, u odnosu na godišnji budžet. Međutim, ako bi se u narednih deset godina osiguravao iznos 8-10 miliona KM za ovu namjenu, to predstavlja približno tek 1% projiciranog budžeta Kantona Sarajevo za 2020. godinu.
 i komprimirani prirodni gas (CNG) kao ekološki i cjenovno prihvatljive energente.</p>
<p>Prevedeno u brojke, prema grubim procjenama, potrebno je u prosjeku 4-5 hiljada KM kako bi se osigurao gasni priključak / priključak na toplotnu energiju toplana, instalirale unutrašnje instalacije (cijevi, grijna tijela – radijatori, kombinirani bojleri) te omogućilo “utopljavanje” energetski neefikasnih objekata. To je cca. 80-100 miliona KM. Zvuči mnogo. Da, ako se posmatra kratkoročno, u odnosu na godišnji budžet. Međutim, ako bi se u narednih deset godina osiguravao iznos 8-10 miliona KM za ovu namjenu, to predstavlja približno tek 1% projiciranog budžeta Kantona Sarajevo za 2020. godinu.</p>
<p>Također, da bi se koristio prirodni gas, neophodno je osigurati konkurentnu cijenu. Prirodni gas košta 0,778 KM po standarnom kubiku prirodnog gasa. Kada se prevede u uporedive jedinice (toplotna moć izražena u kilovat-satu po jedinici mjere), prirodni gas cjenovno je konkurentniji u odnosu na lož-ulje, električnu energiju, a gotovo je na istom nivou s peletom. Ekološki neprihvatljivi energenti, ugalj i drva za ogrjev cjenovno su povoljniji u odnosu na prirodni gas za 25-30%, ako se zanemare vrijeme i troškovi vezani za skladištenje, loženje, istresanje otpada, čišćenje ložišta…</p>
<p>Da bi se cijena prirodnog gasa nivelirala s iznosom najjeftinijeg energenta “uglja”, pri sadašnjim cijenama potrebna je subvencija u iznosu od 196 KM na godišnjem nivou po korisniku (prosječna potrošnja domaćinstava u 2019. godini, 841 kubik x 0,778 KM x 30%). Potrebno je subvencionirati približno 30 hiljada korisnika. Dvadeset hiljada bili bi novi kupci, koji bi prešli na korištenje prirodnog gasa s uglja / drva, a deset hiljada korisnika bili bi iz kategorije onih s najnižim mjesečnim primanjima po članu domaćinstva. Za subvencioniranje cijene gasa potrebno je izdvojiti 5,9 miliona KM na godišnjem nivou. Dakle, ukupan iznos budžetskih sredstva za izgradnju gasne infrastrukture, priključenje novih kupaca i subvenciju cijene gasa iznosio bi 14-16 miliona KM godišnje.</p>
<p>Četiri miliona KM godišnje mogla bi se iskoristiti za subvencioniranje u iznosu do 1.000 KM ugradnje autoplina (LPG ili CNG) u automobile s ekološkom kategorijom euro 3 i niže, a koji imaju benzinske motore. Za dizelske motore mogao bi se izdavati vaučer u istom iznosu za vlasnike koji su voljni date automobile trajno povući iz upotrebe (uništenje na otpadu). To je četiri hiljade automobila godišnje, što bi značilo da bi se za deset godina gotovo u cijelosti riješio problem starih automobila. Također, u narednom periodu bit će neophodno osmisliti programe destimulacije korištenja vozila ispod euronorme 3, poput skraćivanja perioda obaveznog tehničkog pregleda, drastičnije kazne u slučaju korištenja lož-ulja u dizelskim motorima i sl. Drugi dio problema vezan je za izgradnju putne infrastrukture (I i IX transferzala) u Sarajevu, čime bi se omogućio brži protok saobraćaja. U vrijeme jutarnje i poslijepodnevne “špice” put od Ilidže do Baščaršije traje i dulje od 60 minuta. Ako bi se na ovoj relaciji vozilo 15-20 minuta, to bi značilo i smanjenje emisije štetnih gasova za 60-80%.</p>
<p>Dakle, u narednih deset godina potrebna su izdvanja do 2% godišnjeg budžeta, a nakon tog perioda približno 1%, najvećim dijelom za subvencije cijene prirodnog gasa, a manjim dijelom za nove priključke na gasnu mrežu. Nakon što se provedu ove mjere, sarajevske vlasti poput onih u Londonu, mogle bi zabraniti upotrebu uglja.</p>
<p><strong>Stanje u 2020. godini</strong></p>
<p>Definirane su strategije zaštite okoliša na entitetskom i kantonalnom nivou. U Kantonu Sarajevo izdvajaju se određena sredstva za subvencioniranje priključaka na gasnu mrežu, kao i subvencioniranje cijene prirodnog gasa. Prema neslužbenim informacijama, mjesto kantonalne ministrice za komunalnu privredu i infrastrukturu trebala bi preuzeti Nihada Glamoč. Riječ je o ekspertici iz oblasti gasne privrede, vrlo energičnoj osobi, fokusiranoj na rješavanje problema, koja iza sebe ima prepoznatljive rezultate. Cijeli radni vijek provela je u “Sarajevogasu”, a u vrijeme dok je obavljala dužnost generalne direktorice, stabilizirano je poslovanje u gasnom sektoru. Potpisani su dugoročni sporazumi s glavnim dobavljačem BH-Gasom i glavnim kupcem – KJKP “Toplane – Sarajevo”, a pokrenuti su i uspješno okončani razvojni projekti: uvezivanje gasnog prstena Igman – Hadžići, čime je osigurana stabilnost u snabdijevanju gasom Kantona, izgrađena je prva javna punionica na komprimirani prirodni gas, a već treću godinu zaredom u toku je i projekt subvencioniranja u cilju priključenja novih korisnika na gasnu mrežu.</p>
<p>U Tuzli će se graditi blok 7, što bi riješilo pitanje zagrijavanja samog grada, a smanjila bi se i emisija štetnih materija za 90% prema tvrdnjama bh. klimatologa Martina Taisa. Vlada premijera Novalića uspjela je osigurati sve preduvjete za otpočinjanje najveće poslijeratne investicije (gotovo 1,5 milijardi KM), čime će se omogućiti energetska stabilnost, smanjenje zagađenja ali i dati poticaj razvoju privrede u Tuzlanskom kantonu.</p>
<p>Osnovano je i preduzeće “Zenicagas”, a u planu je gasifikacija onih dijelova Zenice koji se ne mogu zagrijavati toplotnom energijom iz željezare. U nekim manjim sredinama, koje se nalaze na ruti gasovoda Zvornik – Sarajevo, poput Olova i Kladnja, postojeće općinske administracije imaju planove za gasifikaciju u cilju rješavanja problema zagađenosti u zimskom periodu. Ako se odlučno pristupi rješavanju nagomilanih problema u oblasti zaštite okoliša, Sarajevo i drugi bh. gradovi mogli bi se relativno brzo, u periodu do deset godina, uz prihvatljiva ulaganja naći na listi “zelenih” ekogradova, poput Beča, Praga, Amsterdama…</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Ideje “zelenaša” doživljavaju svoj zenit: Zelena si, Crna GoroSljedeći članak
Irski model saradnje domovine i dijaspore
