Traže stotine hiljada maraka, a pogrešno ispune aplikaciju

Kao glavni razlog za odbijanje finansiranja, javne ustanove kulture navode subjektivnost nadležnog ministarstva pri izboru programa i projekata. Ne izostavljaju spomenuti da je izbor vođen prema nacionalnim i stranačkim principima. Međutim, mnogim javnim ustanovama u Federaciji BiH nisu odobrena sredstva iz krajnje banalnih razloga, kao što je to da nisu imali “tačno upisan ID broj na aplikacijskom obracu”. Zar je zaista moguće da se ovakve pogreške dešavaju s obzirom na to da rad pojedinih javnih ustanova izravno zavisi od sredstava koje dodjeljuje Federalno ministarstvo

Nakon svake objave rezultata Javnog poziva za odabir programa i projekata koji će se sufinansirati iz proračuna Federacije BiH u tekućoj godini putem transfera za kulturu od značaja za Federaciju BiH nastane opća pobuna kulturnih institucija kojima sredstva nisu odobrena. Kao glavni razlog za odbijanje finansiranja, javne kulturne ustanove po pravilu navode subjektivnost Federalnog ministarstva kulture i sporta pri izboru programa i projekata, odnosno preferiranje određenih institucija i njihovih prijedloga u odnosu na druge. Ne izostavljaju pritom spomenuti da je izbor vođen prema nacionalnim i stranačkim principima.

Međutim, mnogim javnim ustanovama u Federaciji BiH nisu odobrena sredstva zbog krajnje banalnih razloga, kao što je obrazloženje: “nije tačno upisan ID broj na aplikacijskom obracu”, navedeno na web-stranici Federalnog ministarstva kulture i sporta. Postavlja se pitanje zar je zaista moguće da se ovakve pogreške dešavaju s obzirom na to da rad pojedinih javnih ustanova izravno zavisi od sredstava koje dodjeljuje Federalno ministarstvo? Je li riječ o kompliciranim propisima uz pomoć kojih Federalno ministarstvo “izmišlja” razloge kako ne bi dodijelilo sredstva određenim projektima, ili je ipak posrijedi nestručnost i neprofesionalizam pojedinih uposlenika javnih ustanova.

KAKO DOBITI 880.000 KM BEZ DETALJNO RAZRAĐENOG FINANSIJSKOG PLANA

Najglasniji kritičari Federalnog ministarstva kulture i sporta u pravilu su one kulturne institucije čiji su projekti redovno dobijali najveće novčane iznose, a među njima se svakako izdvaja teatarska kompanija “East West Centar” s režiserom Harisom Pašovićem na njenom čelu. Na ovogodišnjem Javnom pozivu Federalnog ministarstva ova formalno “neprofitna” organizacije podnijela je aplikacijski obrazac u kojem je za realizaciju programa “East West” za 2017. godinu zatraženo cijelih 880.000 KM, što predstavlja većinski iznos od ukupnog broja svih odobrenih sredstava (1.380.000 KM).

Međutim, aplikacija je odbijena jer u njoj, kako je navedeno na web‑stranici FMKS, “nedostaje detaljno razrađen finansijski plan, kao zaseban dokument”. Kako bismo provjerili je li zaista riječ o propustu “East West Centra” ili je pogriješilo Ministarstvo, kontaktirali smo upravu ove kulturne institucije, ali i nakon dva poslana e-maila i nekoliko telefonskih poziva nismo dobili odgovor, što već samo po sebi dovoljno objašnjava. Osim “East West Centra”, šutnjom su se branili i Udruženje za razvoj kulture i umjetnosti “Baleti”, Kazališno-filmska udruga “Oktavijan”, Sarajevski ratni teatar, Historijski muzej BiH, Pozorište mladih Sarajevo…

OBRAZLOŽENJE TAČNO, ALI NE I OPRAVDANO

Nivo profesionalizma neophodan za rad jedne javne ustanove prezentiralo je Udruženje “Urban”, kojem za ovu godinu nisu odobrena sredstva Federalnog ministarstva jer, kako je navedeno, “nisu opravdana sredstva do 14. 06. 2017. godine za jedan od dva odobrena projekta 2016”. “Obrazloženje FMKS je načelno tačno, ali nije opravdano. Tačno je jer je istina da nismo podnijeli izvještaj (jesmo doduše nedavno, nakon objave rezultata), ali nije opravdano jer izvještaj nismo mogli poslati za projekt koji je još bio u toku. Razlog zašto je bio u toku i zašto je kasnio jeste upravo zakašnjela uplata sredstava od FMKS. Naime, iako je riječ bilo o sredstvima za projekte iz 2016. godine, sredstva su (što je sada već praksa) uplaćena krajem decembra 2016, odnosno kad je ta godina već bila na isteku. Sredstva su, dakle, kasnila blizu dvanaest mjeseci, a onda su i projekti ili neke aktivnosti odložene ili produžene, pa su kasnili i izvještaji. U tom smislu, obrazloženje je, iako tačno, neopravdano.

To su samo neki od razloga zašto najveći projekt ‘Urbana’, Muzej ratnog djetinjstva, ove godine nije ni pokušao aplicirati kod FMKS. Kako god, ‘Urban’ je velika kulturna organizacija, jedina u BiH koja je ove godine nosilac projekta u okviru programa Evropske unije ‘Kreativna Evropa’, te su neke naše kolege, voditelji drugih projekata, odlučili i dalje tražiti sufinansiranje od FMKS. Nadam se da će ti projekti, kako i zaslužuju, dobiti podršku na nekom od narednih poziva, s obzirom na to da su neke od komisija i prethodnih godina prepoznavale kvalitet našeg rada”, rekao je u izjavi za Stav Jasminko Halilović, predsjednik Udruženja “Urban” i direktor Muzeja ratnog djetinjstva. Ovdje treba primijetiti da, iako postojeći sistem finansiranja nije funkcionalan, jer se novac za projekte iz tekuće godine uplaćuje na njenom kraju, dvanaestomjesečno kašnjenje uplate, ako je ona obavljena koncem 2016. godine, nije se moglo desiti. Novac je legao u decembru, rezultati Javnog poziva objavljeni u novembru, a poziv je raspisan na samom kraju jula 2016. godine.

IZVJEŠTAJ O ZAVRŠENIM PROJEKTIMA NA WEB-STRANICI

Projekt Javne ustanove “Kinoteka BiH” u Sarajevu u 2017. godini nije “prošao” na Javnom pozivu Federalnog ministarstva jer “nisu dostavljeni dokazi o realizovanim projektima, već samo izvješće”. “Ovakav stav zauzela je Komisija koja je ocjenjivala prijedloge projekata, a ‘Kinoteka BiH’ eliminirana je zbog spomenutog ‘razloga’, iako smo naznačili u prijavnom obrascu da se realizacija rada ustanove i projekta može pratiti na našoj web-stranici: www.kinotekabih.ba. Nedostatak realne procjene o važnosti pojedinih institucija i pro