Angusa Maddisona, Indija je bila najveća svjetska ekonomija od 0. do 1000. godine n. e. Kina je bila najveća i najrazvijenija ekonomija u svijetu tokom većeg dijela zabilježene povijesti dok je nije prestigla Britanska imperija (bez Indije) polovinom 19. stoljeća. Danas je po nominalnom BDP-u Azija kao kontinent druga, odmah iza Evrope. Kada se uzme u obzir paritet kupovne moći (engl. PPP), ona je već najjači kontinent po ekonomiji.

U Kininom komšiluku nalazi se Južna Koreja, dom “Samsunga” i “Hyundaija”, zemlja s najbržim internetom na svijetu – toliko tehnološki razvijena država da već liječi dio svojih građana od ovisnosti internetom. Japan, koji mnogi geografi u geografskom, ali i kulturološkom smislu upoređuju s Velikom Britanijom, i dalje je nevjerovatan primjer radne i opće discipline. Jedan od zakona zbog zdravstvene prevencije nalaže godišnju provjeru težine osoba iznad 45 godina starosti.

Filipini od 2010. godine bilježe rapidni ekonomski rast. Indonezija (najmnogoljudnija muslimanska zemlja) jedna je od 10-tak novoindustrijaliziranih država u svijetu, peta po razvijenosti na kontinentu, između Rusije i Turske, 16. u svijetu, što joj je osiguralo mjesto u G-20. Na listama najviših nebodera sve je više onih koji su u Aziji. Na listi od njih ukupno 50, nalazi se 6 koji su u SAD-u i 2 u Moskvi u Rusiji. Svi su ostali na prostoru Azije. U Aziji, gdje je trgovina jedna vrsta tradicije, jesu i najveći tržni centri na svijetu. U Hong Kongu 68% međunarodnih firmi ima svoje sjedište.

Kada se sve ovo uzme u obzir, može se primijetiti da je Azija jako blizu brisanja svih posljedica kolonijalizacije – ako se to nije već i desilo. Bliski istok će u tome, vjerovatno, još neko vrijeme biti izuzetak zbog strateškog položaja i velikih energetskih potencijala.

Da bi se Azija sagledala cjelovito, ipak je potrebno uzeti u obzir i njene negativne aspekte. Jedan od glavnih jeste nepostojanje jedinstvene kontinentalne deklaracije o ljudskim pravima – Azija je jedini kontinent koji je nema. Kršenja ljudskih prava čest su slučaj. Najeklatantniji primjer jeste tretman autohtonih Rohinja muslimana u Mjanmaru (nekadašnjoj Burmi), kojima se osporava pravo na državljanstvo, proglašava ih se imigrantima iz Bangladeša, oduzima im se pravo na vlasništvo i nad njima provodi tortura. Ujgurima – turkičkom narodu čiji najveći dio živi u Zapadnoj Kini – osporavaju se vjerska prava. ISIL-ovo je djelovanje u Siriji, između ostalog, dovelo do raseljavanja ionako male kršćanske populacije na Bliskom istoku. Žene u Indiji, ali i Pakistanu, imaju veliku opasnost da se nađu na udaru silovanja (čak i grupnog), ako pripadaju nekoj od nižih kasti.

Ratnom stanju u Siriji, koje je najgori produkt “Arapskog proljeća”, nazire se nekakav kraj. Međutim nejasan, jer još uvijek nije jasno šta su se tačno svjetski i regionalni akteri dogovorili. U nekim dijelovima Afganistana stanje je tako besperspektivno da mladići pred sobom imaju dvije opcije: ili se drogirati opijumom ili uzeti pušku (na strani vojske ili na strani Talibana). Jedan od problema današnjeg Afganistana jeste što su se paštunska plemena (Paštuni su većinski narod u Afganistanu) mnogo više opredijelila za Talibane nego za centralnu vlast. Sjeverna Koreja, koja jedva hrani svoj narod, a vojnici joj stopiraju na cestama, zastrašuje SAD i čitav komšiluk ispaljivanjem dalekometnih raketa.

Pitanje slobode govora veliki je problem u većini azijskih zemalja.

Što su neke od azijskih država industrijski razvijenije, to je zagađenje veće. U Kini to ide do zastrašujućih razmjera. Smatra se da oko 1,1 milion ljudi umre od posljedica aerozagađenja u toj dalekoistočnoj državi. Ipak, vlada najavljuje žestok okršaj s njim.

Pokušaj odgovora na pitanje iz naslova: Naizgled daleki kontinent koji je mnogo više utjecao na civilizaciju nego što bismo mogli i pomisliti.

Azija – prostor velikih potencijala, ali i velikih izazova.