Merhum hafiz Muhamed efendija, koji je jučer pokopan na Grličića brdu, bio je vrlo žilav i energičan čovjek. Imao je elana kao rijetko tko, predavao je u školi, pisao u novinama, prevodio s arapskog, pa je tako preveo u zajednici s merhum reis-ul-ulemom Čauševićem Kuran Časni, ogroman rad, koji je ondašnja ulema oko El-Hidaje napala zbog slobodnoumnih tumačenja izvjesnih ajeta.
 i povjeren mu referat baš-vaiza.</p>
<p>Porodica Pandža je bila u tri generacije borbena. Djed mu je bio hodža i zbog svojih vazova bio je protjeran u tursko vrijeme u Travnik, gdje je i umro. Ime mu je bilo Isamuddin. Stare Sarajlije bi pričale da je nakon njegova izgona iz Sarajeva tri dana bio mrak u Sarajevu. Otac Hafiz-Muhamed-efendijin, Šakir efendija, bio je muderis u Atmejdanskoj medresi, član Ulema-medžlisa i vaiz u Begovoj džamiji. Na vazovima bi opominjao i proklinjao one koji ne bi htjeli ostaviti ono za što je on smatrao da se kosi sa šeriatom.</p>
<p>Narod je vjerovao da se njegove bedove ukabule i da bi onaj koga bi on u džamiji s narodom prokleo ubrzo nastradao. Tako je prokleo i Safvet-bega Bašagića što mu je pisao u Beharu studiju Sto i jedan hadisi-šerif u kojemu je, tumačeći hadis El-ulema veresetulenbzjai, napadao tadašnje hodže zbog zaostalosti, nesuvremenog odgoja ili reakcionarnih shvatanja.</p>
<p>Safvet-beg mu je na to spjevao pjesmu Hodži P. Safvet-beg je dobio tabes, i svijet je vjerovao da je to posljedica Pandžine bedove, a on je znao da je to posljedica sifilisa, stečenog u ćerhani u Tekiji ulici, kako mi je i sam rekao.</p>
<p>Merhum hafiz Muhamed efendija, koji je jučer pokopan na Grličića brdu, bio je vrlo žilav i energičan čovjek. Imao je elana kao rijetko tko, predavao je u školi, pisao u novinama, prevodio s arapskog, pa je tako preveo u zajednici s merhum reis-ul-ulemom Čauševićem Kuran Časni, ogroman rad, koji je ondašnja ulema oko El-Hidaje napala zbog slobodnoumnih tumačenja izvjesnih ajeta.</p>
<p>To je učinjeno više da udare kopitama izdišućeg lava, Čauševića, nego što su uspjeli obeskrijepiti prijevod – koji, istina, nije bio bez nedostataka – ali koji je ljudski posao savršen?! Napad je, dakle, bio na Čauševića, dalekovidog reformatora odmah po Prvom svjetskom ratu, nego na Pandžu, koji je ustvari preveo prvih 20 džuzova, a Čaušević samo trideseti, iako je sigurno imao udjela i u Pandžinom prijevodu.</p>
<p>Silnim elanom je radio Pandža u Ulema-medžlisu: sastavljao hutbe, vazio u Begovoj džamiji, išao na teren, ali, iako povjerenjem Spahinim izabran u proljeće 1938. za člana Ulema-medžlisa, nije glasao za Spahu na izborima u novembru iste godine, što su mu Spahe zamjerile.</p>
<p>Kada je odmah s početka NDH, čini mi se 10. maja 1941, prošla prva manifestaciona povorka kroz Sarajevo, jedini od hodža u povorci bio je Pandža. Po dolasku u Sarajevo, u proljeće 1942, palestinskog muftije El-Husejinija, otvoreno je agitirao među muslimanima oficirima u domobranstvu da se upisuju (dobrovoljno javljaju) u Handžar diviziju, a već u ljeto slijedeće godine odlazi u šumu s grupom muslimana omladinaca kao borac i vođa neke muslimanske oslobodilačke trupe koja nije bila protiv partizana, ali su oni bili protiv nje.</p>
<p>Zarobljen je od esesovaca kod Tuzle, predat je, na jedvene jade, hrvatskim političkim vlastima koje su ga zatvorile na Savskoj cesti, a onda je, na intervenciju mnogobrojnih muslimana, pušten s tim da živi u Zagrebu.</p>
<p>Svako jutro je išao zajedno s Adem-agom Mešićem u džamiju, a onda mu je u proljeće 1945, nekakav pratilac došaptao da ide na oslobođeni teritorij jer će inače biti likvidiran.</p>
<p>Otišao je, obišao je Liku i Hercegovinu, došao u Sarajevo krajem aprila 1945, počeo vaziti u Begovoj džamiji kao da se u međuvremenu nije ništa dgodilo, i onda, negdje, čini mi se, 3. maja pao u zatvor. Osuđen je od Suda časti na deset godina. U zatvoru je bio vrlo dobar drug, čestit, dosljedan i od svakog voljen.</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Srebrenica i Vukovar: Zajednički koraci miraSljedeći članak
Ljutoč na braniku, svjetlost na vidiku
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.