fbpx
  • 172

172

172Društvo
Ima li jezika bez pravopisa

U ove gotovo tri decenije kako je bosanski jezik vratio svoje historijsko ime, jedan broj jezikoslovaca i dio javnosti, kada govore o bosanskom, srpskom, hrvatskom i crnogorskom, slučajno ili namjerno, govore samo o različitim standardima, a ne o različitim jezicima. To svođenje jezika na standard može biti odraz potpunog nerazumijevanja kulturološke jezičke dimenzije, a ne treba isključiti ni namjerno nastojanje da se kroz “naučni” diskurs relativizira posebnost bosanskog jezika

172DruštvoHistorija
FELJTON STAVA (1): Islam u Istočnoj Evropi

Jacob Mikanowski kalifornijski je novinar i historičar. Bavi se historijom Istočne Evrope, a radovi su mu objavljivani u Guardianu, Atlanticu, New York Timesu, New Yorkeru, BBC-ju… Prije mjesec dana objavio je esej o islamu u Istočnoj Evropi, koji je objavljen u Los Angeles Review of Books. Stav donosi najveći i najzanimljiviji dio njegovog rada

172DruštvoSvijet
Islamofobičan sam, dakle postojim

Islamofobija u Francuskoj oblik je rasizma koji dozvoljava policiji da uznemirava muslimansku omladinu, koji omogućava nastavnicima da insistiraju na svinjetini u školskim obrocima u obrazovnim ustanovama s pretežno muslimanskim učenicima i koji dopušta vlastima da drže Tarika Ramadana u samici a da nije osuđen za bilo koji zločin. Nije islamofoban samo zahtjev da se ponište ajeti iz Kur’ana kako bi se udovoljilo francuskim predrasudama već i ideja da bi takav francuski Kur’an ikada mogao zamijeniti Kur’an u srcima muslimana širom svijeta

172Kultura
Svi filmovi o fudbalu

U posljednje su vrijeme sve popularniji dokumentarni filmovi o najvećim živim ili mrtvim sportskim ličnostima, a osim ostvarenja o Diegu Armandi Maradoni – Kusturicin Maradona (2008), u kojem režiser Emir Kusturica spaja animiranu, igranu i dokumentarnu formu te donosi svoju subjektivnu “verziju” lika i djela “malog zelenog”

172DruštvoHistorija
Sjećanje na Šerif-efendiju Bajrića: Od Cazina do Stambola, pješice na školovanje
172DruštvoHistorija
Put hrabrih Krajišnika: Domovina važnija od života

Mnogim Bošnjacima iz Bosanske krajine želja da pomognu u odbrani napadnute domovine bila je jača od preklinjanja njihovih majki i supruga da ne idu u opkoljeni Bihaćki okrug. Iz zemalja Zapadne Evrope, gdje ih je zatekao početak agresije na Bosnu i Hercegovinu, krenuli su braniti svoju zemlju. Na putu su ih čekale brojne prepreke, od prolaska neprijateljskih linija do lutanja po šumama

172Ekonomija
Bolje duže učiti, a kraće tražiti posao

Kada je riječ o visokoobrazovanim osobama, najtraženija zvanja jesu ona vezana za IT sektor (IT inžinjer, softver-inžinjer), zatim inžinjer elektrotehnike, građevinski inžinjer, diplomirani farmaceut, doktor medicine – specijalista. Pored ovih zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što, zbog hiperprodukcije ovog kadra, njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih”, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH

172Društvo
Mnoge majke neće pronaći svoju ubijenu djecu

“Ogorčeni smo zbog preseljenja laboratorije iz Bosne i Hercegovine jer se rezultati predugo čekaju. Dugo se čeka da se sve ovdje pripremi, pa da se pošalje u Hag, pa koliko će vremena proći da oni ovamo pošalju rezultate jer ne rade samo za Srebrenicu i Podrinje nego za sva mjesta u svijetu u kojima je počinjen genocid?! Sve će ovo biti još usporenije. Razočarana sam i bojim se da neću dočekati da dođem do posmrtnih ostataka svog sina Nine”, kazala je Hajra Ćatić

172DijasporaPolitika
Velika zainteresiranost dijaspore za izbore 2018. godine

Tribine širom Evrope nemaju za cilj promovirati određenog kandidata, već pomoći pri registraciji što većeg broja državljana Bosne i Hercegovine kako bi mogli iskoristiti svoje pravo glasa. Stoga, nisu utemeljeni navodi o “masovnoj” podršci dijaspore određenim kandidatima

172Politika
Sto dana do izbora: Mogu li Bošnjaci izići iz političkog puberteta

Za dobar dio bošnjačkog glasačkog tijela dovoljno je da neko zauzme afektiranu patriotsku pozu te zatim rafalno ispuca nekoliko floskula, koje su ili opća mjesta ili nemaju nikakvog uporišta u političkoj stvarnosti, pa da odmah pokupi simpatije i postane politički faktor. Ono što bi u politički zrelijim kolektivima izazvalo opći podsmijeh, kod određene, poprilično brojne bošnjačke publike budi neosnovane divlje nade