fbpx

Radosti ramazana u Srebrenici: Rad je ibadet, a zemlja berićet

Porodica je iznad svega. Preporuka je naša da što više vremena koristimo u porodičnom ambijentu. Tako je Rijaset i kazao, sve naše namaze i teravije klanjat ćemo sa svojim porodicama, u svojim kućama, iftarit ćemo sa svojim porodicama. Tako da se nikada ne zna šta je za čovjeka dobro, a šta loše. Trebamo iskoristiti priliku da sa svojim porodicama provedemo što više vremena, ističe ef. Peštalić

 

Piše: Adem MEHMEDOVIĆ

Bošnjaci u Srebrenici prošli su težak period od povratka na svoja ognjišta nakon Genocida. Trebalo je obnoviti porušeno, ali i nastaviti živjeti s ranama koje nikad neće proći. Međutim, ono što je vidljivo jeste da se život s Bošnjacima vratio u grad. Nekako se to posebno osjetilo proteklih godina u ramazanskim danima kada su džamije u Srebrenici bile pune, a zajednički iftari i druženja uobičajena slika.

Zbog pandemije virusa korona, ove je godine ramazan u cijelom svijetu, pa tako i u Srebrenici, drugačiji.

“Nama je najvažnije da smo u Srebrenici, da možemo u našoj Srebrenici da dočekujemo ramazane, Bajram i živimo svaki dan. Na tome smo zahvalni dragom Bogu. Spremni smo da se pod svim okolnostima organiziramo. Posebno treba istaći da je narod Srebrenice žrtva Genocida. Ovi ljudi ovdje su preživjeli dosta težih dana i trenutaka i uspjelo se sve prevazići. Ostali su dostojanstveni i jaki, prepoznatljivi u cijelom svijetu. Tako da ćemo i ovo stanje u kojem se nalazi čitav dunjaluk prevazići s Božijom pomoći i izaći jači”, kaže glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica Damir ef. Peštalić.

Aktivnosti u Srebrenici u mjesecu ramazanu organizirane su prema preporukama Islamske zajednice u BiH, Rijaseta i reisa Huseina ef. Kavazovića. Damir ef. Peštalić kaže da je “ramazan prilika koju trebamo iskoristiti”.

“Porodica je iznad svega. Preporuka je naša da što više vremena koristimo u porodičnom ambijentu. Tako je Rijaset i kazao, sve naše namaze i teravije klanjat ćemo sa svojim porodicama, u svojim kućama, iftarit ćemo sa svojim porodicama. Tako da se nikada ne zna šta je za čovjeka dobro, a šta loše. Trebamo iskoristiti priliku da sa svojim porodicama provedemo što više vremena”, ističe ef. Peštalić i dodaje da se ne smiju zaboraviti oni koji žive sami, posebno majke Srebrenice. “Nikada ne treba zaboraviti majke, posebno one koje su same i izgubile su svoje evlade”, poručuje ef. Peštalić.

Zbog toga, u organizaciji Medžlisa IZ Srebrenica i džemata Srebrenica od početka ramazana svaki se dan pripremi određen broj iftara i dostavi starijim osobama koje žive same u ovom gradu. Svaki se dan pripremi 15 iftara koji budu dostavljeni osobama u gradu Srebrenici, a cilj je da se akcija proširi na još nekoliko džemata na području općine Srebrenica.

“Mislim da je najvažnije od svega da naše majke, žrtve Genocida, znaju da nisu same. Mi smo tu 24 sahata, mislimo na njih. Ono što je važnije da znaju da nisu same ni kada je riječ o široj društvenoj zajednici. Ljudi mnogo misle i žive s mnogo osjećaja prema Srebrenici. To je ono što ulijeva nadu i daje optimizam. Mi imamo 15-ak osoba u gradu koje su same, starije osobe, njima je teže spremiti iftar. Mi smo prošle godine imali mnogo zajedničkih iftara u Srebrenici koji su bili prekrasni. Te iftare uglavnom su finansirali ljudi koji žive van domovine Bosne i Hercegovine. Mi smo to organizirali ovdje u Srebrenici, i to su bili jako lijepi iftari, imali su svoju simboliku. Ove godine, zbog specifičnosti situacije u kojoj se nalazimo, pandemije i vanrednog stanja, nismo bili u mogućnosti”, kaže ef. Peštalić.

Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u proteklom periodu intenzivno je obavljala sjetvu na 116 hektara vakufskog zemljišta, a na toj površini zasijani su kukuruz, krompir, luk, grah i heljda, zavisno od područja i u skladu s klimatskim uvjetima. Sjetva je obavljena i u Srebrenici i Bratuncu. Tako je u selu Osmače kod Srebrenice zasijano deset dunuma krompira. Damir ef. Peštalić kaže da je ovo samo jedan u nizu projekata koje podržava Rijaset: “Rad je ibadet. Cilj je da animiramo rad, da kažemo da je to važno, da se vratimo našim plodnim njivama koje su godinama hranile naše ljude na ovim prostorima.”

Prema riječima Damira ef. Peštalića, krompir koji prispije bit će uručen za potrebe medresa, narodnih kuhinja i stanovništvu koje je u potrebi. “Kada posijemo, imamo se čemu nadati. Srebrenica je bila najveća rađaona u Jugoslaviji, grad s najvećim natalitetom”, kaže ef. Peštalić i dodaje da su mnoge generacije othranjene od plodova zemlje. “Ovo su bila mjesta puna života, gdje je svaka porodica u prosjeku imala osmero-devetero djece. Odakle su hranili djecu naši očevi, djedovi? Hranili su od zemlje. Zemlja je berićet. Trebamo se vratiti zemlji i moliti dragog Boga da nam pomogne i da snage na tom putu. Siguran sam da ćemo poslije ove krize, ove pandemije, shvatiti da je ova država najljepša na svijetu, da u njoj ima nafake, života, prosperiteta. Shvatit ćemo da trebamo uzgajati, sijati, kupovati domaće proizvode, podržavati domaće firme. Siguran sam da ćemo prestati odlaziti iz ove zemlje. Još sam sigurniji da će ljudi početi dolaziti. Neka to bude i naša dova, da Allah, dž. š., pomogne svim ljudima u našoj državi, a posebno u Srebrenici i Podrinju, mjestima koja vape za ljudima i povratkom. Ova mjesta obećavaju da će ovdje život biti najljepši. To je naša želja i dova. Mi smo se borili na tom putu i nastavit ćemo jače i bolje. Naravno da ima života”, poručuje Damir ef. Peštalić.

Jedan vrijedni domaćin iz Osmača reče da je ove godine u selu zasijano više njiva nego u proteklih dvadeset godina. Faruk ef. Hasanović, predsjednik Medžlisa IZ Srebrenica, kaže da je proljetna sjetva samo jedan od projekata koji podržava Islamska zajednica. “Zasijali smo parcelu u selu Osmače. To je podržao Rijaset na čelu s reisom Kavazovićem. Islamska zajednica pomaže povratničke džemate i ovo je samo jedan u nizu od projekata. Svima je poznat projekt u okviru kojeg se otkupljuju kurbani od povratnika. Pomažemo naše studente. Islamska zajednica kroz fond pomaže povratničke džemate finansijskim sredstvima kako bi naš Medžlis mogao funkcionirati”, ističe ef. Hasanović. U Bratuncu je također zasijano deset dunuma krompira te još nekoliko dunuma drugih kultura.

“Želimo da budemo primjer našim džematlijama i da njih podstaknemo, a i našu zajednicu da se okrene novim izvorima prihoda. Starijim i iznemoglim osobama ćemo ustupiti plodove roda i nekim obrazovnim institucijama koje Islamska zajednica predloži. Do sada smo deset dunuma posijali krompira, namjeravamo još četiri dunuma jer imamo nabavni materijal i u cijelosti će 14 dunuma krompira biti posijano, a četiri dunama ćemo posijati kukuruza i graha”, rekao je Elvir Hodžić, glavni imam Medžlisa IZ Bratunac. Kako Damir ef. reče, “zemlja je berićet”, a naši djedovi i očevi hranili su mnogobrojnu djecu od plodova zemlje. I danas se u Srebrenici rađa mnogo djece, a jedan od primjera jesu braća Mandžić, koji imaju ukupno 14 djece. Sabit ima sedmero, Ramo dvoje, a Ismail petero djece. Djeca su uglavnom rođena nakon što su se njihovi očevi vratili na svoja ognjišta poslije Genocida koji su snage RS-a nad Bošnjacima u Srebrenici i oko nje počinile u julu 1995. godine.

 

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI