Do sada neviđen broj arapskih glasača na izborima doprinio je uspjehu Zajedničke liste. Na izbore ih je izašlo čak 64,7 posto. Za njih je glasalo i 20.000 jevrejskih glasača, kao i pripadnici hebrejske manjine etiopskog porijekla, koji se osjećaju diskriminiranim zbog boje kože.
 osvojila je 15 od 120 mjesta u Domu, što je rekordan rezultat dobiven između ostalog i povećanjem broja onih koji su odlučili apstinirati od izbora.</p>
<p>Jatib, majka četvero djece i članica stranke Raam, jedne od četiriju koje čine Zajedničku listu, pomogla je u izbornom uspjehu snaga arapske manjine, koje sada mogu postati ključni dio u konfiguraciji političke alternative za svrgavanje konzervativnog premijera Benjamina Netanyahua s vlasti nakon 14 godina vlasti, od toga posljednjih 11 u kontinuitetu.</p>
<p>Jatib je morala izaći na treće po redu izbore u Izraelu u manje od godinu dana kako bi osvojila mjesto u Knesetu. Iako je bila na 15. mjestu na Zajedničkoj listi, posljednja koja je dobila mjesto u parlamentu, bila je veoma prisutna u medijima i aktivna tokom kampanje. U središtu pažnje kako izraelskih, tako i inostranih medija bila je uglavnom zbog hidžaba.</p>
<p>“Nema šanse da moj hidžab prestane privlačiti pažnju ljudi”, rekla je u jednom od intervjua. “Ali važno je ono što je unutra: sposobnost i potencijal za unapređenje naše zajednice. Morate gledati dalje od vela”, kazala je Jatib, koja priznaje da je jedan od izazova koje ima tokom života stalno potvrđivanje islamskog identiteta.</p>
<p>Do sada neviđen broj arapskih glasača na izborima doprinio je uspjehu Zajedničke liste. Na izbore ih je izašlo čak 64,7 posto. Za njih je glasalo i 20.000 jevrejskih glasača, kao i pripadnici hebrejske manjine etiopskog porijekla, koji se osjećaju diskriminiranim zbog boje kože.</p>
<p>Jatib je diplomirala socijalni rad na Univerzitetu u Haifi, a postdiplomski je studij okončala na Univerzitetu u Tel Avivu. Često priznaje kako ju je još na početku studija privlačila politička aktivnost. Kao dijete je svjedočila ubistvu šest arapskih prosvjednika, među kojima su bili i njeni rođaci, a ubile su ih izraelske snage sigurnosti dok su protestirali zbog oduzimanja njihovog poljoprivrednog zemljišta 1976. godine.</p>
<p>Zajednička lista ima nekoliko ciljeva koje zagovara, palestinsku državu, arapski jezik kao službeni jezik, okončanje nejednakih ulaganja u socijalne pakete, mjere protiv divljajuće nesigurnosti građana… Jatib također naglašava status žene s kojima dijeli tradicionalno i patrijarhalno društvo.</p>
<p>Gotovo milion izraelskih Arapa potječe od porodica koje su postale izbjeglice u vlastitoj zemlji, od 1948. godine, kada je rođenjem države Izrael više od 700.000 ljudi moralo napustiti svoje domove u “Nakbi”, <em>katastrofi</em> kako je zovu Palestinci. Od tog je dana nastala i dijaspora koju UN danas procjenjuje na pet miliona ljudi.</p>
<p>Nakon desetljeća bojkota na biralištima, sve do 1966. bili su podložni ratnom zakonu, izraelski su se Arapi (i muslimani i kršćani) mobilizirali i ujedinili kako bi ojačali svoju zastupljenost u Knesetu. Arapske snage sada su ključne, kao treća sila po brojnosti u Knesetu, u nastojanju da se formira alternativa lijevo od vladajućeg centra. /R.S./</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Mevlüt Çavuşoğlu: VRIJEME JE DA SE EVROPA PROBUDI IZ DUBOKOG SNASljedeći članak
Sujevjerni SimeonePROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA