Ova džamija jedinstven je primjer prijelaza iz starog osmansko-bosanskog stila potkupolnih džamija u savremeni i po mnogo čemu jedinstveni urbani arhitektonski stil. Skladom svojih linija i ljepotom oblika džamija izaziva istinsko divljenje. Ni prevelika, ni premala, već prosto po mjeri, kao da je građena prvenstveno za gledanje. Raspored i smisao svakog dijela i detalja njen enterijer i eksterijer čine gotovo savršenim
Među nama, u svakom vremenu i u svakoj situaciji, nađe se dovoljno mudrih i hrabrih ljudi zbog kojih, ipak, još uvijek opstajemo i odolijevamo u ovako teškom vremenu i neprijateljskom okruženju. Takvi pojedinci često budu nepravedno zaboravljeni od svog naroda. U ovoj našoj brdovitoj zemlji leži bezbroj junaka i mudraca o kojima vrlo malo ili ništa ne znamo. Jedan od njih jeste i Arif ef. Begić iz Bužima
Remzija Šomić, nezaposleni demobilizirani borac čija je mnogočlana porodica živjela na ivici siromaštva, mukotrpnim radom stasao je u poduzetnika čija firma danas zapošljava jedanaest radnika i ostvaruje godišnji promet od tri miliona maraka
Saborcima i prijateljima rekao je: “Sutra sam šehid, ako Bog da!” S majkom Eminom halalio se kazavši joj da više neće doći, a s nenom Zulkom popio je “posljednju kahvu”. Svima je nagovijestio svoj “odlazak”. Njegove posljednje riječi nakon ranjavanja, kako svjedoče njegovi saborci, bile su: “Poselamite mi moje kod kuće”, iza čega je podigao ruke kao da uči dovu, a potom ih svezao kao na kijamu
: “Festival rada”, kao manifestacija znanja, vještina i prije svega upoznavanja i prijateljstva, do sada se održavao na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, a ove godine prerastao je u državnu manifestaciju s obzirom na to da su ovaj put u Bužimu svoja znanja i vještine predstavili i učenici nekih srednjih škola iz entiteta Republika Srpska, kao i Brčko Distrikta. Domaćini ove manifestacije, Mješovita srednja škola “Hasan Musić” i Općina Bužim, ugostili su osam stotina takmičara i oko tri stotine mentora i nastavnika iz trideset i četiri bh. grada
U silnim ljepotama Bosanske krajine izgubiti se lahko, a kod Bužima ima izvor gdje čovjek može naći dio sebe – Svetinja je istinski posebno mjesto gdje igra prirode od koje zastaje dah stoljećima golica duh
Od najstarije bužimske džamije ostale su očuvane samo kamene zidine. Ova kamena džamija bila je u dobrom stanju do 30-ih godina 19. stoljeća, kada je, uslijed učestalih nemira, za vrijeme gušenja jedne od buna od osmanske vlasti, spaljena bužimska tvrđava, a s njom izgorjela i džamijska drvena konstrukcija
Sportska dvorana u Bužimu otvorena je za građane bez bilo kakve svečane ceremonije. Razlog za to mogao bi se tražiti u složenosti političkih prilika za vrijeme njene izgradnje, ali u osjećaju stida svih “bužimskih politika” koje su saglasne da je dvorana izgrađena prilično kasno i da je sramota od svega praviti svečanost
Nanićeva pobjeda znači i povratak SDA u viteški grad Bužim, a pobjeda je za SDA time slađa jer je osigurana u borbi “samih protiv svih”. Ona ukazuje i na to da je u Unsko‑sanskom kantonu došlo do zamora glasača, koji nakon bezbrojnih podjela, nakon ispraznih obećanja i novih razočarenja novonastalim strankama i nezavisnim kandidatima (najčešće višestrukim preletačima) vraćaju povjerenje SDA.
U namjeri da čitaoce pobliže upoznamo s potencijalnim načelnicima općina Bosanski Petrovac i Bužim, te pokušamo predvidjeti rezultate prijevremenih izbora, razgovarali smo s građanima ovih krajiških općina i provjerili kome će dati svoj glas
