fbpx

NOVI STAV: Mladi lavovi bošnjačke politike

Jedna od središnjih tema ovog 275. broja Stava političko je djelovanje dva mlada bošnjačka političara u Srbiji i Hrvatskoj.  

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od središnjih tema ovog 275. broja Stava političko je djelovanje dva mlada bošnjačka političara u Srbiji i Hrvatskoj.

Enis Imamović (rođen 1984. godine) svoj je politički zanat gradio uz starije i iskusnije kolege u prvoj i najstarijoj stranci sandžačkih Bošnjaka. A kako sam ističe, uz lidera SDA Sandžaka Sulejmana Ugljanina naučio je najvažnije političke i nacionalne lekcije. Javnost ga je zapazila preko njegovih govora u Skupštini Srbije. Hrabro i hiruški precizno, govorio je o mnogim, još uvijek škakljivim temama za srbijansko društvo: nacionalizmu, Genocidu u Srebrenici, diskriminaciji Bošnjaka, njihovom statusu i statusu Sandžaka… Prvi je na izbornoj listi Stranke demokratske akcije Sandžaka – dr. Sulejman Ugljanin na skorim parlamentarnim izborima u Republici Srbiji.

Armin Hodžić od mnogih je prepoznat kao nova snaga na bošnjačkoj manjinskoj sceni u Hrvatskoj, a uskoro će svoj potencijal oprobati kao kandidat iz reda Bošnjaka za Hrvatski sabor.  Iza njega je veliki broj kulturnih projekata koje je ovaj mladi čovjek realizirao u funkciji predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća Hrvatske i predsjednika Vijeća nacionalne manjine Grada Zagreba. Kako tvrdi za magazin Stav, to je tek početak, a otkriva nam i svoju viziju kako unaprijediti okoštalu bošnjačku manjinsku scenu u Hrvatskoj koja grca u svađama i razjedinjenosti. Armin Hodžić od mnogih je prepoznat kao nova snaga na bošnjačkoj manjinskoj sceni u Hrvatskoj, a uskoro će svoj potencijal oprobati kao kandidat iz reda Bošnjaka za Hrvatski sabor.

„Povratak osuđenih“ jedna je od tema ovog broja Stava. Naime , početkom 2021. godine iz zatvora izlaze Bruno Stojić i Milivoj Petković, što znači da će od hrvatske šestorke u zatvoru ostati samo još Jadranko Prlić, ali ne zadugo, i on će steći uvjete za oslobađanje za najmanje dvije i po godine. Na slobodi bi od oktobra ove godine mogao biti i samozvani srpski Adolf – Goran Jelisić.

Srebrenica je veliki test za bošnjačku dijasporu i o tome pišemo u novom izdanju Stava.  Od početka Agresije na Bosnu i Hercegovinu svi parametri pokazuju da je dijaspora kontinuirano uz svoju domovinu, a kontinuitet takvog odnosa moći će pokazati za vrijeme kampanja prijave članova dijaspore na lokalne izbore zakazane u novembru ove godine. Posebno se ovo odnosi na veliki broj iseljenika iz Srebrenice koji su zbog Genocida napustili svoj grad. Njihovi glasovi izuzetno su važni u podršci probosanskom zajedničkom kandidatu za načelnika Srebrenice Aliji Tabakoviću

Hrvatsku čekaju prijevremeni izbori a naš dopisnik iz Zagreba analizira raspoloženje tamošnjih birača. Ispitivanja raspoloženja birača pokazuju da su HDZ, koji na izbore izlazi samostalno, i SDP-ova koalicija Restart gotovo izjednačeni. Ovisno o metodi i uzorku, ankete pokazuju razlike koje odudaraju do tri posto, ali trendovi pokazuju uglavnom izjednačenu utrku u kojoj bi svaki glas mogao biti važan. Pojava Miroslava Škore i njegovog Domovinskog pokreta dodatno komplicira situaciju, i to prvenstveno za HDZ.

Malo je u ovom trenutku pozvanijih ljudi od prim. dr. Gorana Čerkeza, člana Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnika ministra za javno zdravlje, da govori o pandemiji novog virusa korona i epidemiološkoj slici u našoj zemlji, kao i o tome kako je Bosna i Hercegovina reagirala na ovaj globalni problem. U intervjuu za Stav Čerkez govori o eventualnom drugom valu virusa SARS-CoV-2, proteklim mjesecima koji su za sve građane Bosne i Hercegovine bili itekako stresni, o školama, fakultetima i početku nastavne godine u septembru, o eventualnom ponovnom uvođenju restriktivnih mjera, o novim načinima borbe protiv virusa korone, te o brojnim drugim pitanjima.

Povodom 80. godišnjice prvog izdanja knjige Kral K’zi Gligorija Gliše Elezovića, Udruženje “Divanhana” iz Skoplja objavilo je prijevod knjige na makedonskom i bosanskom jeziku. Urednici su knjige mr. Izeta Babačić i mr. Nedžad Mehmedović, dok su za jezičku redakturu i lekturu zaslužni dr. Lidija Tanturovska i Fatima Škrijelj.

Ovim povodom razgovaramo s Izetom Babačić o ovoj vrijednoj knjizi, stanju i položaju Bošnjaka u Sjevernoj Makedoniji, o odnosu matice Bosne i Hercegovine prema bošnjačkoj manjini u ovoj prijateljskoj državi.

Od svih bosanskih medresa građenih na čvrstim temeljima harfova danas ponajmanje znamo o Ferhat-pašinoj medresi u Žepču. Iako je prestala s radom 1941. godine, a zgrada medrese srušena petnaest godina poslije, o njoj je u literaturi i periodici dostupno tek nekoliko informacija.

Koliko nam je historijski bliska, svjedoči i podatak da je još živ jedan njen učenik. Riječ je o Edhem-efendiji Sinanoviću iz Željeznog Polja o kojem pišemo u ovom broju Stava.

Na samo kilometar od Vijećnice, na nekoliko minuta vožnje cestom prema Palama, nalazi se Poljoprivredno dobro “Begova zavija” koje smo posjetili ovih dana jer je zanimljivo iz više razloga. Prvo, to je vakuf osnivača Sarajeva Isa-bega Ishakovića; drugo, prostor na kojem se nalazi poljoprivredno dobro, kao i mnogo širi prostor sve do Bembaše, zaštićeni je nacionalni spomenik nulte kategorije; i, na kraju, parcela od 50 dunuma zemlje vjerovatno je jedna od najljepših, možda i u cijeloj državi – rijeka Miljacka opasala ju je s tri strane, s gornje strane povezana je s padinskim dijelom Trebevića, na sunčanoj je strani gdje uvijek pomalo vjetrić pirka, prirodno je odvojena od grada, a opet mu je tako blizu.

Za nešto više od desetljeća Turska je postala velesila kada su u pitanju televizijske “sapunice” i već je sada drugi najveći izvoznik tog televizijskog žanra na svijetu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država. Oko 150 turskih serija prodano je u 146 zemalja svijeta, a otprilike 600 miliona ljudi na četiri kontinenta pogledalo je makar jednu od njih. Potražnja za njima višestruko se uvećala tokom dana zatočeništva zbog pandemije Covid-19. Televizijske sapunice doprinijele su poboljšanju imidža Turske u svijetu a detaljnu priču o tome kako su pokrile planetu čitajte u novom izdanju Stava.

Novi broj magazina Stav u prodaji je od četvrtka, 11. juna širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Za Stav pišu i govore kandidati na listama, uvaženi književnici, izdavači, intelektualci, privrednici, doktori nauka, sociolozi, sportaši, doktori medicine, muftije, imami, zlatni ljiljani, kulturni radnici, publicisti, dijaspora... Svi su Mostarci, rođenjem ili mjestom života, i svi se slažu u jednom: da su predstojeći izbori sudbinski bitni za Mostar i da je ključno u što većem broju izaći na izbore 20. decembra.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI