Jedna od središnjih tema ovog 125. broja su i požari koji su proteklih dana poharali Hercegovinu.
![](https://arhiv.stav.ba/wp-content/uploads/2017/12/ACL-banner-novi_001.png></a></div><p>U prodaji je novi broj magazina Stav.</p>
<p>Jedna od središnjih tema ovog 125. broja su i požari koji su proteklih dana poharali Hercegovinu.</p>
<p>Dok su gotovo svi mediji nadugo i naširoko prenosili vijesti iz Splita, o Nevesinju i Ljubinju jedva se moglo naći nekoliko redaka iz saopćenja Civilne zaštite RS-a i izvještaja lokalnih portala. Istovremeno, na društvenim mrežama bilo je aktuelno “kolektivno plakanje” za Splitom, ali ne i Ljubinjem, Nevesinjem, Mostarom, Čvrsnicom… Bosanci i Hercegovci ponašali su se kao da je Split bosanskohercegovački grad, a bosanskohercegovački gradovi, u najmanju ruku, srpski ili hrvatski, da ne kažemo kineski.</p>
<p>Stav piše i o tome kako je firma MRM iz Ljubuškog postala oficijelni dobavljač službenih vozila za kadrove HDZ-a.</p>
<p>Firma MRM već je nekoliko godina iznimno uspješna na tenderima za nabavku službenih vozila u državnim institucijama. Vrijednost ugovorenih poslova mjeri se milionima maraka. Nešto je zajedničko kada je u pitanju poslovanje ove firme iz Ljubuškog s državom – pobjeđuju uglavnom na tenderima koje raspisuju institucije na čijem su čelu kadrovi koje je imenovala Hrvatska demokratska zajednica i uvijek nakon tih poslova reagiraju državni revizori.</p>
<p>Juli u Prijedoru je još jedna od tema u ovom broju Stava.</p>
<p>U noći 24. jula 1992. godine u logoru Keraterm kraj Prijedora ubijeno je oko 200 logoraša. Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Stari Kevljani, Jakarina Kosa i Tomašica. Logor je formiran po nalogu Kriznog štaba opštine Prijedor, a za njegovo funkcioniranje bilo je zaduženo osoblje Centra javne bezbjednosti Prijedor i vojna policija iz Prijedora.</p>
<p>Stav piše o uspjehu firme za proizvodnju namještaja „Sinkro“. Počeli su u naninom prizemlju, a sada preuzimaju fabrike “Dallasa” u BiH i regiji.</p>
<p>Stav donosi i životnu priču Bošnjaka koji je ostao živjeti u Bosanskoj Dubici za vrijeme rata.</p>
<p>Djetinjstvo bez oca bilo je vrlo teško, a majka je, pored kućnih poslova, morala privređivati za život kako bi imali od čega da se hrane. Hafiz Nedim Botić bio je jedini Bošnjak koji je ostao u Bosanskoj Dubici, gdje stvari nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini više nisu bile iste. A u školi je morao učiti pravoslavni vjeronauk, teško se razbolio, razmišljao je i o samoubistvu, a zatim je počeo otkrivati svoj vjerski i nacionalni identitet.</p>
<p>U ovom broju Satava čitajte i o goraždanskom mostu Alije Izetbegovića.</p>
<p>Ovo je priča o starom kamenom goraždanskom mostu i njegovom vakifu Lutvi-begu, koji je godinama skupljao akče da bi ga sagradio. Danas građani Goražda, kada se spuste na obalu, ispod sadašnjeg mosta stanu na dijelove onog starog Lutvi-begovog i pitaju se kako bi on izgledao kada bi se ponovo obnovio i vratio u stanje iz 16. stoljeća, prema starom nacrtu iz središnje kancelarije osmanskog graditeljstva. Po izgledu, bio je skoro isti kao Arslanagića most na rijeci Trebišnjici u gradu Trebinju. Prekrasan most s pet lukova sagrađen je 1567. godine, ali graditelji nisu pazili na pravila i napravili su kobnu grešku.</p>
<p>Tema Stava su i Bošnjaci u Crnoj Gori.</p>
<p>Svakog iole samosvjesnog i upućenog pripadnika manjinskih naroda u Crnoj Gori, a pogotovo Bošnjaka, ima obuzeti gotovo čudno saživljen osjećaj gorčine i ponosa; gorčine – zbog svega što se dešavalo, kako i zbog čega se desilo u toj nam bliskoj prošlosti; ponosa – jer se nije pokleklo u vaktu kad su se pripadnicima bošnjačkog nacionalnog korpusa dešavali progoni, nepravde i zlo od strane jednog dijela nacionalistički ostrašćenih i fašistički ideologiziranih pripadnika većinskih naroda.</p>
<p>Stava analizira i novo zaoštravanje političkih odnosa između Berlina i Ankare.</p>
<p>Zagrebavanje biografije Petera Steudtnera, Nijemca zbog čijeg hapšenja njemački ministar vanjskih poslova zvuči i ponaša se histerično zahtijevajući njegovo bezuvjetno puštanje, dovodi nas do jednog drugog “filantropa” – Georgea Sorosa. Peter je aktivista jednog od rezanaca iz špageta nevladinih organizacija Sorosevih – HIVOS. Soros i FETÖ zajedno? Pa kad je o Turskoj riječ, vidjeli smo i čudnije stvari.</p>
<p>U ovom broju Stava saznajte i kako se riješiti pijeska u bubregu.</p>
<p>U narodu je moguće čuti razne prirodne recepte protiv ove bolesti. Oni koji su bolovali od kamena u bubregu kažu da su bolovi teško izdrživi. Za čišćenje bubrega te izbacivanje pijeska dobra je i šetnja ili čak lagano trčanje. Tako bi, naprimjer, srebrenička ruta Marša mira zasigurno dobro došla onima koji pate od ovog problema. Povodom velikog interesa naših čitaoca za ovaj problem, kao i radi straha od izbijanja epidemije, redakcija <em>Stava</em> donosi mali savjetnik kako se na prirodan način riješiti ove zdravstvene smetnje.</p>
<p>Stav donosi i članak o tome jesu li posljednja dešavanja u Jerusalemu najava rušenja džamije Al-Aksa.</p>
<p>Nakon izraelskog uništenja osamsto godina stare marokanske četvrti u junu 1967. godine, Jevreji su htjeli preuzeti kontrolu nad svetom džamijom. Aktuelni napori Vlade Izraela da osigura potpunu kontrolu na Al-Aksom nisu izuzetak, već praksa na kojoj se istrajava pola stoljeća. Teško bi bilo i nabrojati sve masakre nad vjernicima kako bi se osigurala prevlast nad Al-Aksom, te druge načine teroriziranja palestinskog stanovništva i sistematskog uništenja Al‑Akse, od kojih treba istaknuti spaljivanje Salahudinovog minbera u džamiji Al-Aksa u augustu 1969. godine i podmetnuti požar u džamiji 1996. godine, koji su ugasili vjernici pristigli na sabah-namaz.</p>
<p><em><strong>Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 27. jula širom Bosne i Hercegovine.</strong></em></p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.