fbpx

NOVI STAV: Ba(h)uljanje Halilovićevog pravopisa

Jedna od središnjih tema novog broja Stava je novi pravopis kojeg potpisuje Senahid Halilović. Ismail Palić u autorskom članku za Stav analizira novi pravopis Senahida Halilovića.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

U uvodniku 166. broja, Filip Mursel Begović analizira pripreme za izborni proces u Stranci demokratske akcije koja bi uskoro trebala objaviti imena svojih kandidata za najviše državne dužnosti.

„Već duži period primjetne su tendencije namjernog podrivanja autoriteta Bakira Izetbegovića, ali oni koji to rade ozbiljno potcjenjuju njegovu informiranost i njegovu sposobnost da usmjeruje procese prema zacrtanim ciljevima. Ko god je to radio, pokazalo se, na kraju je izvisio. Do sada, osim posljednjih događaja koje je u nekoliko navrata javno najavljivao, ali na to se očito zaboravilo, nije primijećeno da je Izetbegović radio iznenadne kadrovske rezove u stranci. No, ako se pažljivije promotri, može se zaključiti da oni koji su radili protiv interesa stranke i koji su lični interes nadredili interesu države i bošnjačkog naroda bivali su sklonjeni, i to ponovo kroz demokratske procedure. A neki će tek saznati da im se nova vrata neće otvarati“, piše glavni urednik Stava.

Jedna od središnjih tema novog broja Stava je novi pravopis kojeg potpisuje Senahid Halilović. Ismail Palić u autorskom članku za Stav analizira novi pravopis Senahida Halilovića.

Prof. dr. Ismail Palić (r.1969.) diplomirao je 1993. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je 2002. odbranio magistarsku radnju, a 2006. doktorsku disertaciju. Bavi se gramatikom, posebno sintaksom i semantikom savremenog bosanskog jezika. Iz tog područja objavio je više knjiga te veći broj rasprava, članaka, ogleda i prikaza u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima. Bio je šef Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, bio je glavni urednik časopisa za jezik i književnost Pismo te član redakcija više lingvističkih publikacija. Jedan je od utemeljitelja i prvi predsjednik Bosanskoga filološkog društva. Bio je član Pravopisne komisije za ocjenu prvog Pravopisa bosanskoga jezika. Sudjelovao je u brojnim domaćim i međunarodnim lingvističkim projektima. Autor je više knjiga, a u koautorstvu s Dževadom Jahićem i Senahidom Halilovićem napisao je Gramatiku bosanskoga jezika. Također, u koautorstvu sa Senahidom Halilovićem i Amelom Šehović sastavio je Rječnik bosanskoga jezika. Jedan je od prvih Halilovićevih saradnika te se smatra jednim od naših najznačajnijih lingvista.

„Drugo (prošireno i izmijenjeno) izdanje Halilovićeva pravopisa krasan je primjer neobično velike improvizacije i puke proizvoljnosti, koji je nažalost višestruko štetan za tokove standardizacije bosanskoga jezika. Novim pravopisnim rješenjima u drugom izdanju Halilović dobrim dijelom sasvim nepotrebno unosi zabunu i čini povelik korak unatrag u odnosu na prvo izdanje iz 1996. Naravno, odavno je trebalo popraviti ono što u tom prvom izdanju nije valjalo, no Halilović je nažalost drugim izdanjem samo upropastio tu priliku. Zato velim javnosti da zaboravi da se ovo drugo izdanje uopće i pojavilo“, stoji u Palićevom tekstu.

Još jedna od tema novog broja Stava je hapšenje generala Atifa Dudakovića.

Krajišnici su održali skupa podrške komandantu 5. korpusa Armije RBiH i poručili kako je „istina najjače oružje u rukama branilaca Krajine“.

Iza oslobađajuće operacije “Sana 95” nisu ostale ni porušene crkve ni masovne grobnice. Ostala je slobodna i oslobođena teritorija koja je danas u Unsko-sanskom kantonu, a na toj teritoriji su nakon oslobađanja otkrivene masovne grobnice s tijelima Bošnjaka.

“Istraga protiv Dudakovića traje već 16 godina, a svi su svjedoci Tužilaštva BiH Bošnjaci“, stoji u tekstu u kojem Stav piše o zločinima za koje je navodno odgovoran Dudaković.

Prijava pa i optužnica protiv Dudakovića pripremane su još od 2002. godine, sve nakon tvrdnji da su ispred motela na ulazu u Bosanski Petrovac iz pravca Ključa, 14. ili 15. septembra 1995. godine, vojnici iz Dudakovićevog osiguranja navodno strijeljali između 25 i 30 srpskih civila.

Munjeviti napredak u karijeri Vesna Švancer, konobarica iz zeničke kafane “Terc”, doživjela je onog trenutka kada je ušla u SBB i izborila se za mjesto u Parlamentu Federacije BiH. Studentica u petoj deceniji života, s godinom i po radnog staža dokaz je da svako može uspjeti ako ga nosi “cunami pravednosti i snažnog razvoja” Fahrudina Radončića, osim ako u međuvremenu ne završi u zatvoru na duže vrijeme

Stav objavljuje svjedočenje bliskog saradnika SBB-ove potpredsjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Vesne Švancer, koja je nedavno uhapšena.

„Zašto Ševko Omerbašić pjeva ode jednom od čelnika UZP-a“, naslov je članka u Stavu u kojem se analizira nedavni skandalozan intervju zagrebačkog muftije na Hrvatskoj televiziji.

Nakon 28 godina medijskog prisustva i podilaženja sujetama svih vrsta, Omerbašić izlazi u javnost, sada neopterećen ulogom “vjerskog lidera”, osim onog “emeritus”, i otvoreno zastupa kontroverzne, nedokazane i nepotkrijepljene stavove. Nakon nastupa za Bandića, mislilo se da niže ne može. No, stvarnost je ironičnija od najluđih pretpostavki. Da bi se shvatila pozadina ovog Omerbašićevog glorificiranja Gojka Šuška, bez obzira na motive, potrebno je sagledati procese među Bošnjacima u Hrvatskoj nakon 2000. godine i pružene šanse odlaskom Tuđmanovog režima koje nisu iskorištene.

Elvir Karalić, osnivač i direktor Humanitarnog udruženja “Pomozi.ba”, govori za Stav o krizi sa emigrantima.

„Krajina je dobro odreagirala na cijelu situaciju te je u Bihaću za prihvat migranata odvojena nedovršena zgrada koja se prilagođava za boravak na stotine ljudi. Zbog čega Bihać može, a Sarajevo ne može, definitivno nije pitanje za mene“, tvrdi Karalić.

Tarih Šahman, direktor predstavništva Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine u Istanbulu, govori za Stav.

“Predstavništvo Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) u Istanbulu imat će veliku ulogu u jačanju i intenziviranju međusobne saradnje Bosne i Hercegovine i Republike Turske, te će biti od pomoći privrednicima dviju zemalja u bržem i jednostavnijem uspostavljanju kontakata i ugovaranju poslova, kao i u rješavanju eventualnih problema. S pravom se očekuje da će uz pomoć ovog predstavništva privrednici iz Bosne i Hercegovine lakše plasirati svoje proizvode ne samo na tursko već i na druga tržišta vezana za Republiku Tursku”, istakao je Šahman

Ženski košarkaški klub “Jedinstvo Aida” iz Tuzle 1989. godine osvojio je evropsko zlato. Tuzlanke su u italijanskom gradu Firenca u finalu pobijedile “Primigi” rezultatom 74:70. Ovih se dana obilježava 29. godišnjica uspjeha tuzlanskog “Jedinstva” koji nikada prije, ali ni poslije ni jedan drugi bosanskohercegovački sportski klub nije postigao. Stav donosi priču o najvećem uspjehu u historiji bh. ženskog sporta.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, desetog maja, širom Bosne i Hercegovine. 

 

 

PROČITAJTE I...

Za Stav pišu i govore kandidati na listama, uvaženi književnici, izdavači, intelektualci, privrednici, doktori nauka, sociolozi, sportaši, doktori medicine, muftije, imami, zlatni ljiljani, kulturni radnici, publicisti, dijaspora... Svi su Mostarci, rođenjem ili mjestom života, i svi se slažu u jednom: da su predstojeći izbori sudbinski bitni za Mostar i da je ključno u što većem broju izaći na izbore 20. decembra.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI