Izmjene i dopune idu na glasanje nakon što je prije nekoliko nedjelja Komisija za sigurnost Skupštine Kantona Sarajevo o tome pokrenula inicijativu po hitnom postupku. Kolegij Skupštine i Vlada Kantona Sarajevo jednoglasno su prihvatili inicijativu Komisije, koju čine Elvedin Okerić, Elvis Vreto, Zvonko Marić i Senad Hasanović. Međutim, mnogi policijski službenici ne slažu se s predloženim izmjenama i dopunama
, dva predstavnika Komisije za sigurnost, jedan predstavnik Odbora za žalbe, jedan predstavnik Nezavisnog odbora za izbor i reviziju policijskog komesara, dva predstavnika Fakulteta kriminalističkih nauka, jedan Ministarstva pravde, a samo je jedan iz Uprave policije i jedan ispred Sindikata policije KS, to sam ja”, kazao je za <em>Stav</em> predsjednik UO Sindikata policije Kantona Sarajevo Sadik Ećo.</p>
<p>Nezadovoljni brojem svojih predstavnika, u cilju iznalaženja što kvalitetnijih rješenja koja su u interesu policijske profesije, Sindikat i Uprava policije tražili su bezuspješno da se poveća broj njihovih članova. “Uputili smo dopis da budu najmanje četiri predstavnika ispred Uprave policije, a iz Sindikata dva. Taj prijedlog nije prihvaćen i rečeno nam je da neće biti preglasavanja, da ćemo se lahko dogovarati, međutim, Radna grupa do sada, na održanih šest sastanaka, nije prihvatila nijedan prijedlog Uprave policije i Sindikata policije. U Radnoj grupi je više od polovine predstavnika Vlade i Skupštine KS u svojstvu članova. To direktno utječe na ishod glasanja, odnosno donošenje kvalitetnijih prijedloga zakonskih rješenja, jer se raspravlja o zakonima koji su od vitalnog interesa za radno-pravni status policijskih službenika i adekvatno funkcioniranje Uprave policije, te smatramo da bi Radnu grupu morao činiti veći broj policijskih službenika.”</p>
<p>Pored toga što je nezadovoljan sastavom Radne grupe, Ećo tvrdi da se ni većina policijskih službenika nikako ne slaže s predloženim izmjenama. Policijski službenici su u strahu jer se predloženim rješenjima ruše i nipodištavaju osnovni pravni postulati, kao što su pravna sigurnost i zaštita stečenih prava. “Mi uopće nismo za izmjene Zakona o policijskim službenicima s obzirom na to da je on donesen prošle godine i još nikada nije ni primijenjen u cijelosti, s obzirom na to da još nisu doneseni provedbeni propisi koji se moraju donijeti po važećem zakonu”, tvrdi Ećo, napominjući da “oni jesu za promjene i za uvođenje struke u Upravi policije, ali da to krene od novih upošljavanja”.</p>
<p>Policijskim službenicima, kako objašnjava, posebno je sporan dio koji se odnosi na stručnu spremu, jer im predložena rješenja otežavaju mogućnost napredovanja i diskriminiraju ih. “Sporno je kod Zakona o policijskim službenicima što su predložene izmjene člana 79, da se policijski službenik koji je već zaposlen u Upravi policije ne može prijaviti za čin mlađeg inspektora ako nema stečenu diplomu visokog obrazovanje najmanje VII stepena ili 240 studijskih bodova po bolonjskom sistemu. Po važećem zakonu, policijski službenici mogu aplicirati za čin mlađeg inspektora i mogu biti unaprijeđeni do čina inspektora i s diplomom od 180 bodova. Problem je što se po bolonjskom sistemu 180 studijskih bodova smatra visokom školskom spremom, međutim, u ovim prijedlozima Komisije to se ne prihvata. Oni su spremu sa 180 bodova ustvari izjednačili sa srednjom stručnom spremom, što je nedopustivo. Proces je netransparentan, nije se išlo u javnu raspravu, gdje bi svi građani, institucije, vladine i nevladine organizacije imale itekako šta reći po pitanju predloženih rješenja, a posebno obrazovne institucije koje su ugrožene ovim diskriminatornim odnosom prema stručnoj spremi i profilu kadrova koje su proizvele i tek će proizvesti.”</p>
<p>Ećo naglašava da još veći problem predstavlja novo pravilo koje propisuje da neko ko se želi prijaviti za mlađeg inspektora mora imati završen isključivo Pravni fakultet, kriminalistiku, ili sigurnosne studije. “Mi imamo više od 100 policijskih službenika koji su trenutno uposleni od čina policajca do starijeg narednika, i to znači da bi oni sada morali završavati druge fakultete, jer ovako ne bi mogli aplicirati za mlađeg inspektora. Imamo magistra ekonomije koji radi već kod nas i on se ne može prijaviti za čin mlađeg inspektora dok ne završi pravo, kriminalistiku ili sigurnosne studije, bez obzira na njegovo iskustvo i stečeno znanje, što je apsurd. A s druge strane, nama za funkcioniranje Uprave policije trebaju i drugi fakulteti, ne samo ova tri. Nama treba i ekonomista, saobraćajnih inžinjera, psihologa, trebaju nam i ljudi s Fakulteta za sport i tjelesni odgoj jer imamo specijalističku jedinicu.”</p>
<p>Svi policijski službenici smatraju da bi i dalje trebao važiti aktuelni sistem unapređenja, dakle, da mogu napredovati na više pozicije i činove s već stečenom visokom stručnom spremom, a ne da moraju završavati druge fakultete. Jedan od prijedloga o kojem će Radna grupa raspravljati na sljedećem sastanku jeste da će policijski službenici od čina mlađeg inspektora do čina glavnog inspektora morati završiti školsku spremu 240 studijskih bodova ili VII stepen stručne spreme, ističe predstavnik Sindikata, što zajedno s ostalim članovima smatra nedopustivim. Uposlenici Uprave policije ne slažu se u potpunosti ni s novim prijedlogom odabira komesara.</p>
<p>“Predloženo je da se samostalni inspektor s iskustvom od tri godine može kandidirati za poziciju policijskog komesara. To je preskakanje činova, jer po sadašnjem zakonu se mogu prijaviti samo glavni inspektori”, pojašnjava Ećo.</p>
<p>Ne vidi smisao ni u tome što bi članovi koje predloži Komisija za sigurnost Skupštine KS, po ovim izmjenama zakona, trebali biti u Komisijama za izbor kandidata za kadete i unapređenje policijskih službenika. Nedostatkom predloženih propisa smatra i činjenicu što oni neće biti u skladu s važećim zakonima na federalnom i državnom nivou, što smatra problematičnim. “Kompletan proces je preuranjen, sadašnjim zakonima nije se dala ni šansa da zažive i pokažu svoju valjanost”, kaže Ećo i zaključuje: “Isto tako, s obzirom na značaj, obuhvat predloženih rješenja, na suprotstavljene interese različitih grupa, na mogućnost flagrantnog kršenja ljudskih i prava po osnovu rada, kompletan proces treba provesti u redovnoj proceduri s javnom raspravom koja bi trajala 60 dana. Ovako je sve netransparentno, nasilu i preko koljena.”</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Dok je statusa na Twitteru, Švabo neće proćiSljedeći članak
NOVI STAV: Evropa od BiH pravi geto
KOMENTARI