Ali tvrdi da granice prelazi na legalan način, što policija svakodnevno provjerava prilikom susreta s ovim nesretnim djedom. “Imam sve potrebne dokumente i na legalan sam način ušao u Bosnu i Hercegovinu. Došao sam u našoj tradicionalnoj narodnoj nošnji, što ovdje privlači pažnju i policija mi stalno provjerava dokumente. Kada vide da je sve uredu, zamolim ih za pomoć, ali, nažalost, pomoć izostaje.”

Pakistanac Waris Ali ovih dana u nekoliko gradova na sjeveru i istoku Bosne i Hercegovine traži bilo kakav trag koji bi ga doveo do informacije gdje su tijela njegovog unuka i dvojice unukovih prijatelja, koji su se, prema Alijevim saznanjima, prije tri mjeseca utopili u rijeci Drini prilikom ilegalnog prelaska državne granice između Srbije i Bosne i Hercegovine.

Proteklih je dana na nekoliko oglasnih ploča u Tuzli Ali zalijepio njihove fotografije i brojeve telefona na koji ga se može kontaktirati, a prolaznicima i grupama migranata koje je susretao pokazivao je isto, pokušavajući doći do ikakvih saznanja. Ovaj je čovjek očajan, ali ne gubi nadu da će pronaći tijela utopljenih migranata.

“Došao sam da tražim tijelo svog unuka i još dvojice momaka koji su bili skupa s njim. Oni se zovu Arman Dawood, Chand Sarwar i Muhammed Aleem. Zadnji put čuo sam se s njima sredinom juna. Išli su zajedno u grupi od dvanaest ljudi koja je pokušala preći granicu iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu. Njih su deveterica uspjeli i oni su nam i dali informaciju da su se ova trojica utopila”, ispričao je Ali.

On je dodao da mu se do sada niko nije javio i još uvijek nije pronašao tijela mladića. Nepoznato mu je i to da li ih je rijeka negdje izbacila, a niko ne zna ko su pa je putem medija apelirao na vlasti u Bosni i Hercegovini i Srbiji da mu pomognu. Ali je, navodno, uz pomoć tuzlanskih volontera, kontaktirao i Ambasadu Islamske Republike Pakistan u Bosni i Hercegovini.

“Kada sam saznao šta se dogodilo, došao sam u Srbiju, a prilikom prelaska u Bosnu i Hercegovinu policajci s bh. strane veoma su loše postupali prema meni. Već danima hodam iz Tuzle u Bijeljinu, iz Bijeljine u Janju i vraćam se opet u Tuzlu. Bio sam u Srbiji i tamošnji Crveni križ mi je obećao pomoći, no još uvijek nema nikakvih rezultata. Molim bh. vlade i institucije da mi, ukoliko su u mogućnosti, dok sam ovdje, pomognu da dobijem bilo kakvu informaciju o ovim osobama koje su se utopile.”

Ali tvrdi da granice prelazi na legalan način, što policija svakodnevno provjerava prilikom susreta s ovim nesretnim djedom. “Imam sve potrebne dokumente i na legalan sam način ušao u Bosnu i Hercegovinu. Došao sam u našoj tradicionalnoj narodnoj nošnji, što ovdje privlači pažnju i policija mi stalno provjerava dokumente. Kada vide da je sve uredu, zamolim ih za pomoć, ali, nažalost, pomoć izostaje.”

Ukoliko neko ima neku informaciju o nastradalim migrantima, može se javiti na slijedeće brojeve telefona putem aplikacije WhatsApp: +92 345 711 2391 ili +39 328 918 2716.

Broj migranata na balkanskoj ruti svakodnevno se povećava a najveći broj migranata do Evropske unije nastoji doći preko teritorija BiH. Prema podacima Frontexa, tijekom 2019. godine na balkanskoj ruti je detektirano više od 82.000 ilegalnih migranata, odnosno oko 46% više nego godinu ranije. Od ukupnog broja migranata navjviše ih je upravo iz Pakistana, njih 24%.

Migrantska kriza u Bosni Hercegovini traje još od početka 2018. godine, a prema podacima Službe za poslove sa strancima trenutno u prihvatnim centrima u BiH boravi više od šest hiljada migranta. Pretpostavlja se da ih još dvije hiljade boravi van centara. 

Najviše migranata je upravo iz Pakistana i to 26,9 posto, zatim iz Afganistana 26,3 posto, Maroka 15 posto, Bangladeša 6,1 posto i Iraka 5,8 posto. Na ostala državljanstva spada 19,9 posto. Najveći problem bh. vlastima predtsvalja nemogućnost utvrđivanja identiteta migranata.

Migranti ne posjeduju identifikacione dokumente, zbog čega je otežano njihovo utvrđivanje identiteta. Služba od njih uzima biometrijske podatke i fotografiše ih, a nakon toga inspektori utvrđuju načine ulaska i boravka u zemlji. “Kada je riječ o državljanima Pakistana, služba je došla do podataka da je Parlament Pakistana razmatrao mogućnost pomoći njihovim državljanima koji žele dobrovoljno da se vrate, dok za one koji ne iskazuju dobrovoljnost Pakistan nije spreman sarađivati u postupku utvrđivanja identiteta i povratka u matičnu zemlju”, saopćili su nedavno iz Službe za poslove sa strancima. /A. Ar./