Lasić s jedne strane zagovara umivenu, ali ipak i dalje anticivilizacijsku ideju Herceg-Bosnu, dok s druge drži lekcije bošnjačkim političkim predstavnicima optužujući ih za “turčenje”
![](https://arhiv.stav.ba/wp-content/uploads/2017/12/ACL-banner-novi_001.png></a></div><p><em><strong>Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ</strong></em></p>
<p> </p>
<p>Mile Lasić, inače, ima ulogu kostimografa ideje Herceg-Bosne, tačnije, zadatak da ju umota u ruho “konsocijalne demokracije” ili “belgijskog modela federalizma”, pa je lijepo upakiranu i aranžiranu proda kao nekakvu alternativu otvorenim pozivima za tzv. treći entitet.</p>
<p>Ovih se dana Lasić našao pozvanim da komentira posjetu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana Bosni i Hercegovini. Pritom je odlučio skinuti ionako providnu masku neutralnog komentatora pa je pustio na volju vlastitim predrasudama. Lasićeva bulažnjenja o “neoosmanskom dahu među bosanskim brdima” ili pozivanje na uvredljive izjave radikalnog Envera Kazaza o “turčenju”, da bi zatim i sam upotrijebio taj šovinistički termin, ponajbolje pokazuju kako Lasić doživljava Bošnjake, ali i gdje vidi gornji prag bošnjačkih političkih prava.</p>
<p>Za Lasića su Bošnjaci, čini se, prihvatljivi kao “europejci” jedino ako ne održavaju veze i kontakte s narodima i državama koje Lasić vidi kao opozit prosvijećenosti. On, čak, odriče i demokratski kapacitet Turskoj pokušavajući je prikazati kao nekakvu istočnu despotiju.</p>
<p>No, pravi problem u leži u tome što Lasić s jedne strane zagovara umivenu, ali ipak i dalje anticivilizacijsku ideju Herceg-Bosnu, dok s druge drži lekcije bošnjačkim političkim predstavnicima optužujući ih za “turčenje”.</p>
<p>Naravno, prave povode za ovakav Lasićev nastup treba tražiti ne samo u specifičnim stereotipima koje naspram Turske, ali i osmanskog perioda historije Bosne i Hercegovine gaji ovdašnja hrvatska politička i intelektualna kultura već i u sasvim konkretnim političkim razlozima.</p>
<p>Lasić odlično zna da što Bosna i Hercegovina ima više jakih prijatelja i što je jača bošnjačka politička pozicija, to ima manje šanse za povampirenje Herceg-Bosne, nazivala se ona trećim entitetom, federalnom jedinicom ili republikom, svejedno.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Čovićev plan B Dodikov je plan ASljedeći članak
Sarajevske lekcije iz demokratijePROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA