Fahira Fejzić Čengić, Nelagode s medijima, “Dobra knjiga”, Sarajevo, 2016. godine
![](https://arhiv.stav.ba/wp-content/uploads/2017/12/ACL-banner-novi_001.png></a></div><p>Od prvog rukopisa, odnosno doktorske disertacije pod naslovom <em>Medijska globalizacija</em>,<em> svijeta</em>, prof. dr. Fahira Fejzić‑Čengić pokazuje izraženu sklonost da fenomen medija promatra iz jednog šireg znanstvenog i filozofskog ugla nalazeći da ograničene perspektive suštinski zamagljuju njihovu ulogu u savremenom društvu. Sam naslov knjige <em>Nelagode s medijima</em> otvoreno sugerira da se medijima ne samo manipulira nego da se oni u sveopćoj pomami za profitom udaljavaju od elementarnih razloga vlastitog poslanja. Kao takvi, mediji postaju desna ruka “kreatorima” procesa intelektualnog, političkog i ekonomskog porobljavanja modernog čovjeka.</p>
<p>Pristup koji preferira Fahira Fejzić‑Čengić nije naročito omiljen među komunikolozima, sklonim da medije promatraju isključivo u kontekstu pozitivnih aspekata njihovog eksplozivnog razvitka. Istina je, međutim, da takva promatračka perspektiva predstavlja suštinsku potrebu jer je na tragu traženja izlaza iz jedne krajnje nepovoljne situacije za medije, ali i modernog čovjeka.</p>
<p>Njene eseje i analize sakupljene u ovoj knjizi možemo promatrati pa i doživljavati kao slobodno iznošenje ličnih stavova o medijima u savremenom društvu, odnosno sudjelovanju u društvenim promjenama na koje i sami utječu. Njena su promišljanja, međutim, daleko od sve prisutnije snažno naglašene potrebe da se o svemu ima lični stav jer su izrečena stajališta prije svega znanstveno i teorijski fundirana, potkrijepljena promišljanjima najreprezentativnijih imena iz komunikološke teorije i prakse. Upravo teorijsko naslijeđe i logika koji “dežuraju” u svim ličnim promišljanjima autorice daju ovom rukopisu dignitet znanstvenog.</p>
<p>Reperkusije eksplozivnog razvoja medija, odnosno njihovo uključivanje u sistem manipulacije, koje se manifestiraju u različitim degenerativnim procesima, predstavljaju temeljnu preokupaciju autorice. “Quo vadis homo sapiens”, s pravom se pita profesorica Fejzić‑Čengić analizirajući rukopis Halime Sofradžije pod naslovom <em>Hiperpolitika i savremeno društvo – proces tehniziranja svijeta</em>. Njene kritičke opservacije nadilaze, međutim, uobičajene prigovore na račun savremenih medija koji se odnose na sveopću komercijalizaciju, <em>reality emisije</em>, naprimjer, koje biološki aspekt života afirmiraju kao jedinu poželjnu stranu moderne egzistencije. No, ni dio populacije koji vlastitim angažmanom nadilazi animalnu razinu egzistencije nije u zavidnijem položaju, kako se to obično misli, smatra Fejzić‑Čengić, ako “svaki treći znanstvenik radi u vojnoj industriji”, kako to kaže Mittelsstra.</p>
<p>Kako se realizirati kao intelektualac u modernom vremenu, pitanje je koje se nameće važnim u modernom vremenu, “vremenu otvorenosti”, koje u suštinskom značenju jeste privid s obzirom na to da upravo ta otvorenost, transparentnost, gdje se sve nadaje u formi “na izvolite”, na najbolji način prikriva vladajuće elite koje ostaju izvan domašaja istinskih znanja o njima i njihovim rabotama. U takvim okolnostima, smatra autorica, javni prostor mjesto je za zbunjivanje. “Svaki je društveni događaj u teorijskom pogledu, i u praktičnom smislu te svojoj potonjoj prezentacijskoj pojavnosti ambivalentan.” O svemu, jednostavnije rečeno, postoje najmanje dva viđenja, dvije istine, zbog čega je upravo spomenuta otvorenost najpodesniji model za širenje različitih oblika manipulacije ili drugim riječima, kako to autorica naglašava, “medijsko posredovanje proklamira visoka načela, ali budi niske strasti”. U takvom kolopletu u kojima mediji igraju važnu ulogu događaji se ne samo različito tumače i prezentiraju nego i fabriciraju za potrebe nosilaca moći, u čemu autorica vidi jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju čovjek i njegov svijet.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Ratni zločinci pod Kolindinim skutomSljedeći članak
Amar Hasanović najmlađi je pilot u BiHPROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.