„Moram naglasiti da su građani BiH u Norveškoj u ozbiljnom i akutnom stanju asimilacije. Nemojte da se uljuljkate u to što se u Norveškoj govori da smo najbolje integrisana grupa. To je asimilacija. Ljudi dolaze u ambasadu, mijenjanju imena i prezimena. Znam to, ja potpisujem te papire“, upozorio je ambasador BiH u Kraljevini Norveškoj Nedim Makarević

U ambasadi Bosne i Hercegovine u Oslu održana je manifestacija „Buđenje“, koja traje već sedmicu dana širom Evrope, u mjestima gdje žive pripadnici bošnjačke dijaspore. Nakon emitiranja filma o prvom predsjedniku Predsjedništva BiH Aliji Izetbegoviću, skupu u Oslu se obratio ambasador BiH u Kraljevini Norveškoj, Nedim Makarević.

„Došli smo u situaciju da nakon rata u kojemu je poginulo 200 hiljada ljudi, našu zemlju činimo jačom i ponosnijom ne puškom i metkom nego olovkom i papirom“, rekao je Makarević najavivši promociju „Edicije Bošnjaci“, koja sinoć održana u Oslu.

„Ima nas 1,6 miliona van Bosne i Hercegovine, a onih s pravom glasa 1,1 milion. Na izbore 2014. godine izašlo je 34 hiljade građana BiH. Ove godine smo bili bolji, bila je bolja izlaznost, ali još uvijek mala. No, to je bitan signal da se možemo probuditi. Interesantno da su ljudi, kada ih se pozove da glasaju, spremni da pet sati raspravljaju sa mnom zašto neće glasati, umjesto da izdvoje pet minuta da zaokruže onaj listić. Moram naglasiti da su građani BiH u Norveškoj u ozbiljnom i akutnom stanju asimilacije. Nemojte da se uljuljkate u to što se u Norveškoj govori da smo najbolje integrisana grupa. To je asimilacija. Ljudi dolaze u ambasadu, mijenjanju imena i prezimena. Znam to, ja potpisujem te papire“, upozorio je Makarević.

„Proveo sam osamnaest godina u Njemačkoj i tamo je gotovo ista situacija kao i ovdje. Ako poštuješ sebe i to ko si i šta si, ako poštuješ svoje korijenje i domaćin će te više poštovati. Jer onaj koji se stidi sebe u najmanju ruku boluje od kompleksa niže vrijednosti, a to nikome ne treba i takva ličnost neće biti poštovana“, naglasio je Makarević.

Na manifestaciji u Oslu govorio je direktor Muzeja Alija Izetbegović Adnan Žiško koji je,  pričajući o prvom predsjedniku Predsjedništva BiH Aliji Izetbegoviću, objasnio koje su to njegove ljudske i liderske kvalitete osigurale da bude podjednako poštovan na Istoku i na Zapadu.

O „Ediciji Bošnjaci“, koju su izdali sedmičnik Stav i Internacionalni univerzitet u Sarajevu, govorio je njen glavni urednik Filip Mursel Begović koji je predstavio sadržaj pet knjiga izašlih u prvom kolu edicije ali i o samoj misiji ovog izdavačkog poduhvata.

Publicista Adis Tanović govorio je o prirodnim ljepotama i kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine.

Manifestacija „Buđenje“ je započeta u organizaciji JU Muzeja Alija Izetbegović, Simurg medije/sedmičnika Stav.

Prva postaja manifestacije bila je u Švicarskoj (Zurich, Luzern, Ricken i Oberentfelden). Manifestacija je održana i u njemačkim gradovima Ulmu i Aachenu, a zatim u luksemburškom gradu Wiltzu. Nastavljena je u Danskoj, a nakon Norveške manifestacija će biti održana širom Švedske.

„Edicija Bošnjaci“ realizirana je pod Visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i pod sponzorstvom BH Telecoma. „Ediciju Bošnjaci“ je, kao naučnoistraživački projekat Internacionalnog univerziteta u Sarajevu o fundamentalnom istraživanju bošnjačkog identiteta, podržalo Ministarstvo nauke i obrazovanje Kantona Sarajevo.

Deset knjiga “Edicije Bošnjaci” bit će objavljeno u dva kola. Prvo kolo javnosti predstavljeno je u Narodnom pozorištvu Sarajevo 23. septembra 2018. Riječ je o slijedećim naslovima: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Koautori: Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović – kratka biografija (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić). II. kolo se nalazi u pripremi te će izaći krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine. Riječ je o sljedećim naslovima: Kratka historija Bošnjaka, Kratka historija islama u BiH, Genocid nad Bošnjacima, Kratka historija bošnjačke književnosti i Kratka historija Armije Republike BiH.

Uz Muzej Alija Izetbegović partneri projekta su Bošnjačko nacionalno vijeće Srbije, Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka nacionalna zajednica u Hrvatskoj i Bošnjački kulturni savez Slovenije.