Vjeruje se da bi upravo Gwadar mogao biti matična luka kineske ratne flote koja će štititi interese Pekinga na području Bliskog istoka
![](https://arhiv.stav.ba/wp-content/uploads/2017/12/ACL-banner-novi_001.png></a></div><p><strong>Piše: Enisa KEZO – ALAGIĆ</strong></p>
<p>Luka Gwadar u Pakistanu sprema se da naredne godine primi milione tona robe čija će krajnja destinacija biti Kina. Izgradnja luke Gwadar dio je “multimilijarderskog” projekta zvanog “Kinesko-pakistanski ekonomski koridor”, u okviru kojeg Kina u pakistansku infrastrukturu ukupno planira uložiti 46 milijardi dolara. Ali, kako se projekt počeo razvijati, izazvao je brojne reakcije regionalnih i svjetskih sila zbog svoje strateške važnosti.</p>
<p>Najskuplji je dio projekta autocesta kojom će privredno središte Kine biti povezano s lukom Gwadar na jugoistoku Pakistana. Izgradnja ove ceste započeta je na rekordnoj nadmorskoj visini, visoko u planinskom vijencu Karakorum na kinesko-pakistanskoj granici. Ambasador Bosne i Hercegovine u Pakistanu Nedim Makarević bio je na licu mjesta i kaže da je to najviša granica na svijetu, s visinom od 5.000 metara. Osim ceste, gradit će se energetski cjevovod i željeznička pruga između Kine i pakistanske luke Gwadar, a planovi uključuju ogromne investicije u pakistansku energiju, transportne i telekomunikacijske infrastrukture, uključujući i kompleks za iskorištavanje solarne energije u Bahawalpuru koji će biti najveći na svijetu.</p>
<h2>Projekt decenije</h2>
<p>Svi ovi projekti, ako budu realizirani, imaju potencijal dovesti desetke ili čak stotine milijardi dolara dodatnih investicija, što bi, prema mišljenju stručnjaka, moglo vratiti pakistanski ekonomski rast od početka šezdesetih, koji je zaustavljen zbog spora u Kašmiru 1965. godine, kada je Zulfiqar Ali Bhutto naknadno odustao od politike slobodnog tržišta u korist korumpiranog populizma.</p>
<p>Nedim Makarević misli da je najveća ekonomska dobit Pakistana to što će kroz najnepristupačnije dijelove ove zemlje Kinezi izgraditi autoput, željeznicu, tunele i mostove. “Kod njih je ogroman jaz između bogatih i siromašnih. Žive u polufeudalnom sistemu. Srednja klasa tek se razvija. Imaju besplatno školstvo, ali se ne može mjeriti s našim školstvom. Sa zdravstvom je ista situacija. Narod voli vidjeti cestu, ulicu, tunel i uglavnom misle da će imati koristi od ovog projekta. Oni koji to dugoročnije gledaju smatraju da će Pakistan tako potpasti pod kinesku dominaciju. S druge strane, shvataju da su u takvoj geopolitičkoj poziciji da oni nečiju pomoć moraju tražiti”, kaže Makarević.</p>
<p>Kinesko-pakistanski ekonomski koridor bit će ključni dio kineske strategije “Jedan pojas, jedan put”, čiji je cilj kopneno povezivanje Kine s Evropom, jugoistočnom Azijom i Bliskim istokom. Time će se oživjeti drevni “Put svile” koji su trgovci koristili stoljećima. Ova strategija bitna je i zbog ekonomskih interesa i sigurnosnih razloga. Kina ovisi o uvozu za 60 posto svoje nafte, a većina ovog uvoza vrši se cisternama preko Indijskog oceana i kroz moreuz Malacca. Većina pakistanske nafte prevozi se trenutno do Kine tankerima, a putovanje može trajati i do tri mjeseca. Novi koridor kroz Himalaje trebao bi skratiti put sa sadašnjih 16.000 na svega 5.000 kilometara.</p>
<p>Smatra se kako transport sirovina i robe nije jedini motiv kineskog zanimanja za Gwadar, luku u čiju je gradnju Peking proteklih godina uložio oko četvrtinu milijarde američkih dolara. Vjeruje se da bi upravo Gwadar mogao biti matična luka kineske ratne flote koja će štititi interese Pekinga na području Bliskog istoka.</p>
<p>Ambasador Makarević kaže da se mora shvatiti geostrateški položaj Kine, koja, kao svjetska sila, ne može biti i vojna sila jer nema izlaz na more i ne može imati moćnu mornaricu. “Sad, kad im je Pakistan ustupio da grade luku Gwadar, doći će ovdje s podmornicama, napravit će ogromnu vojnu bazu, kontrolirat će ovaj dio svijeta i skratit će trgovinski put brodovima za tri sedmice. To je najperspektivniji projekt u sljedeće dvije-tri decenije”, tvrdi Makarević.</p>
<p>Gwadar je inače jedna od najstarijih naseljenih obala na svijetu, a procjenjuje se da se civilizacija ovdje razvijala 300 godina prije nove ere. “Čak su i Rusi 1979. godine, kad su ušli u Afganistan, htjeli izaći na ovo mjesto. Tu je more veoma duboko i idealno je za luku”, pojašnjava Makarević i dodaje da ovo jeste ekonomski projekt, ali da je fokus na njegovoj vojnoj strani, i upravo zbog toga smeta drugim silama, poput SAD-a. “Na taj je način Kina nesrazmjerno jača, a mislim da to nije pravo ni Iranu, a Indiji pogotovo”, smatra Makarević.</p>
<h2>Separatisti ugrožavaju projekt</h2>
<p>Dobra suradnja Kine i Pakistana utemeljena je na kulturnim, ekonomskim, ali i jakim vojnim vezama. Kina je najveći opskrbljivač Pakistana oružjem, a pomogli su i u razvoju najnovijeg pakistanskog mlaznog aviona</p>
<p>Sigurnosne prepreke u Pakistanu umanjene su znatno u posljednjih nekoliko godina zahvaljujući uspješnoj ofanzivi pakistanske vojske protiv pakistanskih talibana. Separatističke pobune u Balochistanu, gdje se nalazi luka Gwadar, i dalje ostaju prijetnja, pogotovo nakon što je pakistanska vojska objavila da je u svojim redovima uhapsila špijuna čiji je zadatak bio da finansira i naoružava lokalne separatiste (Free Balochistan Army) Balochistana radi sabotiranja projekta i blokiranja kineskog koridora. Oni opet optužuju Vladu Pakistana da zanemaruje manje provincije kroz koje bi trebao proći novi koridor, čiji se stanovnici plaše da će ostati na margini.</p>
<p>Naravno, u Indiji su izraženi strahovi o načinima na koje će ovaj novi kineski koridor ojačati Pakistan i povećati geopolitički i ekonomski utjecaj Kine u toj regiji. Osim direktno u vojsku, Kina stalno ulaže u luke u Pakistanu, Bangladešu, Šri Lanki i Mijanmaru. Ove luke omogućavaju kineskim trgovačkim i ratnim brodovima te podmornicama siguran zaklon tokom plovidbe Indijskim oceanom.</p>
<p>Jedan od prvih vojnih prioriteta Kine jeste da se nametne kao “regionalna pomorska sila” u Indijskom okeanu. U posljednjih je nekoliko godina Kina intenzivno pojačala prisustvo u Tihom oceanu. Indija ovo vidi kao prijetnju miru. U tom smislu, snažno ekonomsko rivalstvo između Kine i Indije, pogotovo borba oko pomorske prevlasti, moglo bi čak dovesti i do mogućih sukoba.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Sljedeći članak
Bauk neosmanizma prikriva jedan od najvećih egzodusaPROČITAJTE I...
Erdoğan za Stav: “Od nezavisnosti Turska Bosnu i Hercegovinu nije ostavila samu, niti će je ikada ostaviti”
Što je Bosna i Hercegovina jača, prosperitetnija i stabilnija, to će se jače očuvati Alijin emanet. Mi djelujemo ovim razumijevanjem i podržavamo našu braću i sestre u Bosni i Hercegovini u svakom polju
Oštra osuda nepravednih sankcija Turskoj
Ministarstvo finansija SAD-a u ponedjeljak je uvelo sankcije Turskoj zbog kupovine ruskog raketnog sistema protivzračne odbrane S-400.