U svijetu se već radi na ujednačavanju standarda za halal certificiranje jer postoje određene mezhepske razlike kako bi halal certifikati izdati po jedinstvenom standardu bili prihvatljivi u cijelom svijetu
, toliko je i kompanijama bitno da im to osiguraju jer veličina tržišta nije zanemariva. Za ilustraciju može poslužiti podatak da zemlje u kojima su muslimani većinsko stanovništvo posljednjih godina bilježe ekonomski rast po stopi od pet posto, dok je globalni prosjek 3,5 posto.</p>
<p>Potreba da proizvodi koje muslimani konzumiraju budu halal dovela je do uspostave institucija koje će “davati pečat” šta jeste, a šta nije usklađeno s islamskim propisima. U početku su agencije koje su se bavile halal-certificiranjem bile ograničene na pojedine države, ali je nastala sve izraženija potreba za nadnacionalnim djelovanjem jer ipak živimo u globaliziranom svijetu.</p>
<p>Jasno, muslimanske države poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Malezije, Indonezije i Pakistana imaju svoje nacionalne agencije, u većini slučajeva državne institucije koje su autoriteti u pogledu halal-certificiranja, ali posljednjih desetak godina, s obzirom na to da dosta muslimana živi u Sjevernoj Americi i Evropi, uspostavljene su i agencije koje se bave certificiranjem halal-hrane u “kršćanskom svijetu”.</p>
<p><strong>Evropski muslimani</strong></p>
<p>Tako je u Bruxellesu 2010. godine osnovan “Halal Food Council of Europe” (HFCE), koji je po drugim imenom prisutan još od 2003. godine. Ova agencija radi u partnerstvu sa sjevernoameričkom agencijom za halal “Islamic Food and Nutrition Council of America” (IFANCA). Do sada je u Evropi halal-certifikat od ovih agencija dobilo više od 550 kompanija, a ukupno, uključujući i Sjevernu Ameriku, više od 1.200, među kojima su i neke od najpoznatijih svjetskih kompanija, “Nestle” i “Coca-Cola” naprimjer.</p>
<p>Ove dvije agencije organiziraju 24. i 25. oktobra u Bruxellesu 7. konferenciju “International Halal Food”, koja će okupiti veliki broj učesnika iz islamskih zemalja te Evrope i Amerike. Interesantno je da je interes balkanskih zemalja prilično slab iako muslimani predstavljaju znatan dio populacije Balkana i smatraju se “autentičnim evropskim muslimanima”. Jedino će Hrvatska i Srbija imati svoje predstavnike na konferenciji jer su samo ove dvije balkanske zemlje potpisale memorandume o saradnji s HFCE-om.</p>
<p>Prema riječima koordinatora HFCE‑a za zemlje Balkana Nizama Đikića, konferenciji će prisustvovati i predstavnici vlada Kine i Belgije. Istaknuo je da je HFCE zainteresiran za saradnju s Agencijom za halal‑certificiranje u Bosni i Hercegovini, odnosno za partnerskim odnosom, kako bi zajedno radili za opće dobro. To je prilika i za bosanskohercegovačke kompanije koje bi time dobile mogućnost promocije u cijelom svijetu.</p>
<p>“Bosna i Hercegovina na civilizacijskoj je granici, moramo se okrenuti od prošlosti, a najbolji način za to jeste ekonomija”, kaže Đikić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, već nekoliko godina na svjetskom se nivou razgovara o tome da se standardi u certificiranju halala ujednače. Možda bi čak bilo dobro da se osnuje i krovna svjetska institucija za certificiranje. Prije je bilo dosta nedoumica, bile su rascjepkane agencije i države nisu imale prave partnere s kojima bi mogle raditi, ali sada je sve mnogo bolje uređeno. Trenutno se razgovara o prevladavanju mezhepskih razlika kako bi se uspostavio jedinstveni standard.</p>
<p>Upravo će se na predstojećoj konferenciji govoriti o saradnji između certifikacijskih agencija, vlada i kompanija te o trendovima koji će biti prisutni u narednoj dekadi.</p>
<p>Ipak, muslimani su daleko od toga da su homogena potrošačka grupa. “Pakistanski i bangladeški muslimani, naprimjer, govore različite jezike, nose različite stilove odjeće i jedu različitu hranu. Turski i kurdski muslimani u Njemačkoj imaju malo toga zajedničkog, osim vjere. Oni imaju još manje zajedničkog s većinskim alžirskim i marokanskim muslimanima u Francuskoj, i još manje zajedničkog s većinskim južnoazijskim muslimanima u Britaniji. Muslimani Malezije, Indonezije i Bosne također su različiti”, tvrdi poznata svjetska konsultantska kuća “AT Kearney”.</p>
<p>Bez obzira na različitosti koje muslimane karakteriziraju, oni sve više postaju integrirani u globalnu ekonomiju kao potrošači, uposlenici, turisti, investitori, proizvođači, trgovci i distributeri, a s druge strane, sve više postaju homogena grupa ili barem sve češće sebe tako vide kao ummet (globalna zajednica muslimana).</p>
<p><strong>Izvještaj o islamskoj ekonomiji</strong></p>
<p>Uzimajući u obzir ove karakteristike muslimana i njihove specifične zahtjeve kao potrošača, ali i investitora i biznismena, zapadne vlade počele su istraživati načine da se prilagode konkretnoj potražnji. Velika Britanija je, naprimjer, izdala obveznice kompatibilne s islamskim propisima. U oktobru 2013. godine održana je u Londonu konferencija o islamskoj ekonomiji u organizaciji Organizacije islamske konferencije, i to prvi put na teritoriji neke neislamske zemlje. Istovremeno, u Istanbulu je u okviru Istanbulske berze otvoren centar za islamske finansije te uspostavljena platforma za trgovanje obveznicama prihvatljivim po islamskim propisima.</p>
<p>Ovo je sasvim logično ako se uzme u obzir činjenica da islamsko tržište nije zanemarivo. Naime, “Thomson Reuters”, “Dubai Islamic Economy Development Centre” (DIEDC) i “DinarStandard” nedavno su predstavili ključne rezultate istraživanja “Global Islamic Economy Report” (SGIE) za 2016/2017. Prema ovome izvještaju, vrijednost islamske ekonomije procijenjena je na 1,9 triliona dolara, dok je vrijednost islamskog finansijskog sektora (bankarstvo, osiguranje i obveznice) procijenjena na dva triliona dolara u 2015. godini. Istraživanje je obuhvatilo 73 zemlje.</p>
<p>Muslimani su u 2015. godini najviše trošili na hranu i piće – 1,17 triliona dolara, zatim na odjeću i modne dodatke – 243 milijarde, medije i rekreaciju – 189 milijardi, putovanja – 151 milijardu, te farmaceutske proizvode i kozmetiku – 78 milijardi dolara. Procjenjuje se da je prihod kompanija od prodaje halal‑hrane i pića širom svijeta 415 milijardi dolara. Do 2021. potrošnja za hranu i piće povećat će se na 1,9 triliona dolara. Istovremeno, vrijednost sektora islamskih finansija porast će do 2021. na 3,3 triliona dolara.</p>
<p>Očekuje se da će potrošnja muslimana na turistička putovanja izvan svojih zemalja porasti na 243 milijarde dolara do 2021. godine, dok će sektor mode i odjeće porasti na 368 milijardi, a farmacije i kozmetike na 213 milijardi.</p>
<p>Što se tiče Bosne i Hercegovine, ne postoje procjene o vrijednosti islamske ekonomije i halal‑tržišta. Jedino što se pouzdano zna jeste da se na policama tržnih centara u Bosni i Hercegovini nalazi oko 5.000 halal‑proizvoda. Sve je češća pojava halal‑restorana i hotela, a nedavno je u Hrvatskoj i jedna škola dobila halal‑certifikat.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Arapsko ljeto u Bosni i HercegoviniSljedeći članak
I tako, deterdžent iz FBiH ne može u RSPROČITAJTE I...
Od pištoljskih metaka do raketnih bacača
Uspjeh vojne industrije u narednim godinama garantira i razvoj novih proizvoda, među kojima su samohodna haubica, koja je već u fazi testiranja i čiji bi prototip trebao biti završen do kraja ove godine, te razvoj prve bosanskohercegovačke puške koji bi također trebao biti završen u ovoj godini
HASO PEKUŠIĆ: Novi gradonačelnik i većina u Gradskom vijeću trebaju učiniti sve za razvoj grada
Izjava Hase Pekušića, vlasnika “HP Investing” d. o. o. Mostar povodom održavanja lokalnih izbora u Mostaru
KOMENTARI