Jeste li zadovoljni načinom na koji se BiH do sada borila sa pandemijom koronavirusa?

– Veoma sam zadovoljan mjerama koje su poduzete i rezultatima koji su postignuti u borbi sa virusom. BiH je imala daleko manje žrtava u poređenju sa bogatijim i organiziranijim državama poput Italije, Španije, Njemačke, pa i prosjekom u Evropskoj uniji. Bojim se da nema dovoljno svijesti i zahvalnosti spram naših ljudi, osobito zdravstvenih radnika koji su se organizirali već u januaru, a zatim i podnijeli sav pritisak i rizike koje je pandemija donijela. Zahvaljujući njima i disciplini u poštivanju donesenih mjera koju su iskazali građani, dobili smo prvu bitku sa koronom.

Posljednji put kada smo razgovarali ste rekli kako se nadate da ekonomske posljedice pandemije neće biti katastrofalne. U međuvremenu su osigurana određena sredstva, u FBiH je prije nekoliko dana usvojen “antikorona zakon”. Ima li danas više prostora za optimizam?

– Prvi talas pandemije je potrajao tek nekoliko mjeseci, naglo gubi snagu, ali je ipak oborio na koljena privede moćnih zemalja. Što bi bilo da je potrajao, da se pojačao? Bila bi to istinska katastrofa. Ta prijetnja nažalost nije prošla. Ako jesenas dođe do novog talasa pandemije, kojeg mnogi ozbiljni epidemiolozi predviđaju, ponovo ćemo se suočiti sa katastrofom. Zdravstvenom i ekonomskom. Zato ne smijemo prebrzo povlačiti mjere koje su nas do sada sačuvale. Trebamo se otvarati oprezno.

Udar na bh. privredu u aprilu, mjesecu općeg prekida komunikacija i usporavanja privrede, doveo je do pada prikupljenih direktnih poreza od 25 posto i indirektnih od 22 posto. Desetine hiljada ljudi je privremeno ostalo bez radnog mjesta. Mjeseci koji su pred nama bi trebali biti bolji i donijeti oporavak. Kretanje ljudi i roba se intezivira, privreda pojačava tempo. Usvojen je “korona zakon”, rebalans kojim je bitno uvećan Budžet FBiH, slijede i druge mjere koje će pomoći našoj privredi. Dobit ćemo i značajnu podršku MMF-a i Evropske unije. Evropske zemlje, u koje ide ogromna većina našeg izvoza, unose milijarde eura u podsticaje za oporavak vlastitih ekonomija, što će se direktno i pozitivno odraziti i na bh. privredu. Ako ne dođe do novog udara korone, mogli bismo proći bolje nego što je to izgledalo prije mjesec-dva. Sa malom štetom, i sa velikom lekcijom.

Veliku podršku smo dobili i iz Evropske unije. I politički lideri su, čini se, odlučili promijeniti odnos prema evropskim integracijama, održan je prvi sastanak Političke radne grupe, ali bez HDZ-a. Kako komentirate njihov nedolazak na sastanak?

– Trebali su doći, savladati gorčinu koja traje od ponovnog izbora Željka Komšića, pokazati poštovanje prema instituciji Predsjedništva BiH, pokazati poštovanje prema novim naporima Evropske unije, prema koalicionim partnerima i doći. Nadam se da će promijeniti stav.

Nije samo taj bojkot sporan kada je HDZ u pitanju. Svjedočili smo opstrukcijama pri aranžmanu sa MMF-om, sporan im je CIK, mimo institucija pozivaju ruske vojnike u BiH… Iznenađuje li vas taj odnos?

– Iznenađuje, jer mu ne vidim logiku. Povrijeđenost izborom Komšića nekome može biti i razumljiva, nije lako gubiti, ali mnogo je toga što u politici HDZ-a ne razumijem, ne vidim šta je cilj. Recimo, zaustavljanje aranžmana sa MMF-om da bi se “uglavili” kantoni. Šta se postiže sa tim? Kada prostudirate nacionalni sastav kantona, vidite bjelodano da se ne dobija ništa jer tri četvrtine Hrvata žive u mješovitim i kantonima sa bošnjačkom većinom. A prijeko potrebna sredstva MMF-a stoje, svi trpe zbog toga, a naročito Posavski i Kanton 10 u kojima su Hrvati većina.

Općenito, na djelu je niz iracionalnih opstrukcija koje HDZ poduzima, ili je poduzimao spram BiH i Bošnjaka, i koje samo mogu kvariti odnose i prisiliti Bošnjake da traže drugačiji odgovor. HDZ ne dopušta da se implementiraju rezultati Općih izbora iz 2018, ne dopušta da se popuni Ustavni sud FBiH, ne dopušta da Bošnjaci u kantonima sa hrvatskom većinom svoj jezik zovu bosanski, ne dopušta da Islamska zajednice dobije ugovor sa državom kakav imaju Katolička i Pravoslavna crkva u BiH, ne dopušta da se distribuiraju prijeko potrebna sredstva MMF-a i tako dalje. Ne znam čemu sve to?

U borbi protiv pandemije je u većini demokratskih zemalja svijeta gotovo izbrisana linija između vlasti i opozicije, zajednički se nastoje prevazići izazovi. To nije slučaj u BiH. Kritikuje se sve, od zdravstvenog odgovora do ekonomskih mjera, a čak se povlače paralele i između entiteta, pa je za SDP entitet RS Švicarska u odnosu na FBiH, ljudi koji vode zdravstveni sistem u RS-u se glorificiraju, a u FBiH kritikuju. Idu li činjenice u prilog takvim kritikama?

– Najbitniji je ukupan rezultat koji je BiH postigla u cjelini, i on je, kao što sam rekao, veoma dobar. Ako se već insistira na poređenjima entiteta, onda je odnos oboljelih i umrlih jedini mjerodavan, a tu je FBiH daleko bolja od RS-a. Ti brojevi nisu slučajni, oni su rezultat poduzetih mjera. Uvjeren sam da će istva stvar biti i sa ekonomskim mjerama. FBiH je naprosto stalno i u svemu bitno bolja od RS-a. Nažalost, “jača” je i u broju kritičara, “analitičara” i opozicionara koji su dokoni, ne rade ništa i ne skidaju se sa društvenih mreža, znaju sve, kritikuju sve, majstori su cinizma i izrugivanja, niko i ništa u njihovom okruženju im ne valja. Oni stvaraju lažnu sliku i percepciju koju par neupitnih brojki lako demantira.

Pažnju javnosti su u posljednje vrijeme privukle javne nabavke, naročito uvoz respiratora iz Kine. Kako komentirate taj slučaj?

– Prije mjesec dana respirator je bila čarobna riječ. Nabaviti dovoljan broj respiratora se činilo kao spas nacije, ne samo kod nas nego diljem svijeta. Bila je to globalna otimačina, angažirale su se tajne službe u ratu za nabavkom respiratora. I vjerovatno su se u strahu od italijanskog i španskog scenarija pravile greške, pravili brzopleti potezi, diljem svijeta, pa i kod nas. Preostaje da pričekamo kraj istrage. Za svaku nezakonitost se mora odgovarati. Tek slijede velike nabavke i trošenje značajnih sredstava, mora se poštovati mišljenje struke, princip javnosti i transparentnosti, skraćene procedure moraju postojati bez obzira na vanredne prilike u kojima se nalazimo.